SIPRI: Evropa je sada najveći uvoznik oružja na planeti

Najnoviji izvještaj SIPRI-ja, Stokholmskog instituta za istraživanje mira, potvrđuje da Evropa postaje najveći svjetski uvoznik oružja. U proteklih pet godina globalne isporuke oružja porasle su za gotovo deset posto u poređenju sa prethodnim petogodišnjim periodom, a Evropa je sada na prvom mjestu po uvozu naoružanja, sa udjelom od 33 odsto. U ranijim periodima Azija i Okeanija činile su 42 odsto svjetskog uvoza, Bliski istok 32 odsto, dok je Evropa imala udio od 12 odsto. U poređenju dva petogodišnja perioda, uvoz oružja evropskih država više se nego utrostručio.

Slijede Azija i Okeanija (31 odsto) i Bliski istok (26 odsto). Ipak, Ukrajina, koja se bori za opstanak, više nije jedini najveći pojedinačni uvoznik na svijetu, iako i dalje ima značajan udio (oko 9,7 odsto svjetskog uvoza). Isporuke Ukrajini važile su od 2022. do 2024. godine za najočigledniji i presudan faktor rasta potražnje za oružjem u Evropi. “I većina drugih evropskih država počela je da uvozi znatno više oružja kako bi ojačale svoje vojne sposobnosti zbog onoga što vide kao rastuću pretnju iz Rusije”, objašnjava Metju Džordž, jedan od autora nove SIPRI studije. Tržište, moglo bi se reći, odražava rastući strah od rata u Evropi.

Manje američkih isporuka Ukrajini: Prema podacima SIPRI-ja, obim američkih isporuka oružja Ukrajini 2025. bio je znatno manji nego u prethodne dvije godine. Predsjednik SAD Donald Tramp smanjio je vojnu pomoć Kijevu. Međutim, SAD su i dalje najvažniji izvoznik oružja za Ukrajinu. Čak i kada saveznici Ukrajine, bilo evropske države, Australija ili Kanada, zajednički kupuju velike količine naoružanja iz SAD-a i stavljaju ih na raspolaganje Ukrajini, SIPRI ih i dalje vodi kao američki izvoz oružja u Ukrajinu.

Ipak, Ukrajina više nije bila glavni razlog daljeg rasta uvoza oružja u Evropu.

Poljska rekorder po uvozu oružja: Naime, osećaj ugroženosti od Rusije, ali i Trampova upozorenja Evropljanima snažno su podstakli potražnju evropskih članica NATO za oružjem. Prema izvještaju, uvoz oružja sadašnjih 29 evropskih članica NATO porastao je između perioda 2016–2020 i 2021–2025 za 143 procenta. Najveći uvoznik među evropskim članicama NATO i sedmi na planeti je Poljska. Obim poljskog uvoza oružja u periodu 2021–2025. bio je više nego osam puta veći nego 2016–2020. SIPRI bilježi rast od 852 procenta. Ta zemlja, koja se graniči s Ukrajinom i Belorusijom, u grupi evropskih članica NATO učestvuje sa 17 odsto svih uvoza, što odgovara udjelu od 3,6 odsto u ukupnom svjetskom uvozu oružja. Sljedeći najveći uvoznici bili su Velika Britanija (2,1 odsto na svjetskom nivou) i Holandija (1,8 odsto).

SAD i dalje daleko vodeći izvoznik: Uloga SAD kao „globalnog dilera“ u oblasti naoružanja dodatno raste. U periodu 2021–2025. prema SIPRI-jevom skladu na njih otpada 42 procenta svih međunarodnih isporuka – naspram 36 procenata u periodu 2016–2020. Američke isporuke otišle su u ukupno 99 država, ali najviše u Saudijsku Arabiju i Japan. Piter Vezeman, SIPRI-jev stručnjak za izvoz oružja, kaže: “SAD su dodatno učvrstile svoju dominaciju kao dobavljač oružja čak i u sve multipolarnijem svijetu.”

Njemacka na četvrtom mjestu: U evropskim državama izvozi oružje, poput Francuske, koja je povećala izvoz za 21 odsto i nalazi se na drugom mestu poslije SAD, ali sa daleko manjim udjelom od 9,8 odsto. Njemačka ima 5,7 odsto svjetskog udjela i u proteklih pet godina postala je četvrti najveći izvoznik oružja, pretekavši Kinu. Italija je povećala izvoz za čak 157 odsto i globalno se nalazi na šestom mjestu sa udjelom od 5,1 odsto. Indija i Pakistan takođe su značajno povećali uvoz oružja.

Bliski istok: Koliko će aktuelni potresi na Bliskom istoku dodatno podstaći regionalnu trgovinu oružjem, za sada je teško pretpostaviti; ukupan uvoz oružja država tog regiona u proteklih pet godina opao je za 13 procenata. Ipak tri zemlje tog regiona i dalje su među deset najvećih uvoznika oružja na svijetu: Saudijska Arabija (6,8 odsto svjetskog uvoza), Katar (6,4 procenta) i Kuvajt (2,8 procenta).

Zaključak: Analitičari poručuju da trendovi ukazuju na povećanje regionalne i globalne kupovine oružja, uz dodatne geopolitičke i sigurnosne rizike koji oblikuju ovaj tržišni pejzaž.