Vučić i Rama predlažu integraciju bez formalnog članstva; Crna Gora na putu ka EU

Dvojica lidera, Aleksandar Vučić i Edi Rama, iznijeli su ideju da zemlje kandidati za EU mogu ući u jedinstveno tržište bez formalnog članstva. U zajedničkom autorskom tekstu objavljenom 28. februara u Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) Vučić i Rama naveli su da bi se zemlje približile EU po ovom modelu ne bi imale pravo veta, napominjući da bi na taj način ublažena zabrinutost država članica koje su uzdržane po pitanju proširenja Unije.

“Ovaj tekst smo napisali zajedno jer prepoznajemo da Evropa danas ima dva podjednako legitimna cilja: zemlje kandidati traže realan put ka punopravnom članstvu. Države članice žele da očuvaju sposobnost djelovanja i jedinstvo EU. Zato se zalažemo za ubrzanu integraciju spremnih zemalja kandidata u jedinstveno tržište i Šengen prostor. To ne bi podrazumijevalo ni prava veta, ni dodatne komesare, ni više poslanika u Evropskom parlamentu, niti izmjene glasačkih struktura. Uvjereni smo da bi to ublažilo zabrinutosti", napisali su Rama i Vučić.

Prilikom susreta koji je u Briselu održan 4. marta, prema pisanju evropskih medija, za stolom je upravo bio ovaj prijedlog, a navodno je dobar dio učesnika bio spreman da ozbiljno razmatra mogućnost koju, između ostalog, pominju Rama i Vučić.

Konkretna reakcija na ideju došla je od Miloša Pavkovića, direktora strategije Centra za evropske politike (CEP). On kaže da je ovo taktiziranje Albanije i Srbije, s obzirom na to da obje države još daleko od zatvaranja pregovora i potpisivanja ugovora o pristupanju EU, za razliku od Crne Gore koja je nadomak ovog značajnog koraka u pristupnom procesu. Srbija mahom stagnira, dok Albanija grabi krupnim koracima naprijed, navodi sagovornik Pobjede. Za Tiranu ovo predstavlja ubrzanje procesa, dok Beograd vidi mogućnost da bez članstva pristupi jedinstvenom tržištu i Šengenu.

Pavković dodaje da nije siguran da bi EU na takav aranžman pristala. S druge strane, države koje ispunjavaju uslove da pristupe jedinstvenom tržištu EU i Šengenu zapravo onda već ispunjavaju i uslove za punopravno članstvo, kaže. Po njegovom mišljenju, intencija Vučića i Rame je da EU zažmuri na probleme s vladavinom prava, korupcijom, organizovanim kriminalom, demokratskim nazadovanjem i slobodom medija, što smatra šansom minimalnom.

On dodaje da pokušaji dvojice lidera neće zaustaviti Crnu Goru na putu ka članstvu u EU. “Crna Gora je država koja je znatno odmakla u procesu pristupanja i nadomak je punopravnog članstva. Albanija i Srbija nemaju mogućnosti ni kapaciteta da to spriječe, niti mogu nanijeti štetu u tom smislu putu Podgorice ka EU”, kaže on. Pavković vjeruje da je primarni cilj Rame i Vučića da ipak taktički sakriju nedostatke u određenim poljima reformskog procesa kod kuće.

“Mislim da je svima jasno da će Crna Gora biti naredna članica EU i da ništa ne može to da zaustavi,” navodi on.

Formiranje radne grupe za izradu nacrta ugovora o pristupanju Crne Gore EU de fakto znači da je zvanična Podgorica na pragu članstva evropskog bloka. Ipak, prema posljednjim informacijama taj proces se prolongira uslijed navodnog protivljenja Francuske. Briselski Politico objavio je, pozivajući se na diplomatske izvore, kako Pariz odbija dati zeleno svjetlo za izradu ugovora o pristupanju i zauzima izuzetno oprezan pristup proširenju EU uoči predsjedničkih izbora 2027. godine.

Miloš Pavković iz CEP-a kaže da ne bi bilo fer staviti Crnu Goru u istu kategoriju sa Albanijom i Srbijom. “Crna Gora je u završnoj fazi pregovora, što nije slučaj sa komšijama. Podgorica je započela svoje pregovore, otvorila i sada zatvara preostala poglavlja po metodologiji koja predviđa punopravno članstvo”, kaže sagovornik Pobjede. Ipak, kada je u pitanju ugovor sa Crnom Gorom, Pavković ističe da sasvim sigurno možemo očekivati pojačane zaštitne klauzule koje bi pokrile više oblasti i bile dodatno konkretizovane u odnosu na ono što smo imali sa Hrvatskom, Bugarskom i Rumunijom.

“To su mehanizmi za praćenje stanja u osjetljivim oblastima sa ciljem da spriječe nazadovanje nakon pristupanja u članstvo,” zaključuje Pavković. On dodaje da, uprkos svemu, ograničavanje prava Crne Gore kao članice EU, odnosno limitacija prava veta ne treba da bude nametnuta Podgorici. “Trajno ukidanje ovog prava nije ni pravno izvodljivo i ne mislim da EK razmišlja u tom pravcu,” zaključuje.