Parlamentarni izbori u Švedskoj odlučuju o budućnosti vlade

U Švedskoj se u nedjelju održavaju izbori koji će odlučiti da li konzervativni lider Ulf Kristerson ostaje na čelu vlade ili će se lijevi centar vratiti na vlast. Premijer Kristerson kandiduje se za drugi četvorogodišnji mandat, dok se njegova prethodnica Magdalena Anderson nada da će se vratiti na to mjesto.

Više od osam miliona građana u toj zemlji sa 10,6 miliona stanovnika ima pravo da glasa za poslanike Parlamenta sa 349 mjesta u Stokholmu – za Riksdag koji bira narednog premijera. Kristerson vlada Švedskom od 2022. godine sa tropartijskom koalicijom desnog centra, oslanjajući se na podršku Švedskih demokrata, antiimigrantske partije koja je pomjerila se ka političkom mejnstrimu.

Ako desnica ponovo bude izabrana, može očekivati ministarska mjesta. Njegova konkurentkinja, Magdalena Anderson iz Socijaldemokratske partije lijevog centra, bila je premijerka od 2021. godine dok nije izgubila vlast na posljednjim izborima. Stručnjaci ističu da je kampanja bila rasparčana, a stvarne političke teme, kao što su zdravstvena pitanja, potisnute su time koja će stranka moći da sastavi vladu.

„Kriminal se smanjio, inflacija je opala, tako da ova pitanja nisu stvarno nešto o čemu ljudi govore“, rekao je Zet Isakson, sociolog za izborno ponašanje. „Ljudi govore o tome ko će biti u vladi, i o tome se radi na ovim izborima“, dodaje.

Postoje dva vodeća politička bloka: jedan sa četiri partije na desnoj strani i drugi na lijevoj. Pojedinačne partije moraju osvojiti najmanje četiri procenta da pređu prag za ulazak u Parlament. „Bila bi senzacija kada opozicione partije koje su vodile u anketama posljednje četiri godine ne bi osvojile većinu“, rekao je Nikolas Ajlot, pridruženi profesor političkih nauka.

Jedna važna stvar u ovim izborima je da Švedske demokrate, koje su 2022. godine osvojile 20,5 odsto glasova, mogu očekivati mjesta u vladi. Kristerson je najavio da će njegovi konzervativni Umereni dozvoliti Demokratama da uđu u vladu ako desnica bude imala većinu. Švedske demokrate su osnovane 1980-ih, a pod vođstvom Jimija Okesona, koji ih predvodi od 2005. godine, postale su uticajna stranka.

„Ima određenih zabrinutosti zbog mogućnosti ministara iz redova Švedskih demokrata“, rekao je Ajlot. Dok partije na populističkoj desnici jačaju drugdje u Evropi, švedski izbori bi mogli da naglase utisak da su Socijaldemokrate do neke mjere dostigle svoj vrhunac, smatra Isakson.

Ajlot takođe naglašava da je najveća prijetnja Švedskoj rat u Ukrajini, uz gotovo potpuni konsenzus o podršci Ukrajini. Švedska agencija za psihološku odbranu ocijenila je da izbori nisu na vrhu ruskih prioriteta, s obzirom na široku podršku Ukrajini.

Švedska se pridružila NATO-u 2024. godine kao 32. član te vojne alijanse, nakon decenija neutralnosti i nesvrstanosti. Ovaj potez pokrenula je vlada Magdalene Anderson usljed ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, a završeno je pod Kristersonom.