Najuticajniji bankari i industrijalci regiona: lideri u poslovanju

U završnom, trećem nastavku najuticajnijih preduzetnika regiona dominiraju poslovni ljudi u najzrelijim godinama, koji su, bilo kao vlasnici, bilo kao vrhunski menadžeri, značajno unaprijedili poslovanje kompanija posljednjih godina. Njihova je sadašnjost, ali i bliska budućnost, i to na nivou regiona. Trojica od njih su bankari, no tu su i istaknuti pojedinci iz sektora industrije, vinarstva, hrane, kladionica, logistike i nekretnina.

Gordan Kolak na čelu Končara Gordan Kolak na čelu Končara je od 2020. godine. Uspješno je sproveo sveobuhvatnu transformaciju kompanije, s naglaskom na obnovljive izvore energije, digitalnu tranziciju i internacionalizaciju poslovanja. Pod njegovim vođstvom Končar je postao najveći hrvatski neto izvoznik i predvodnik tehnoloških inovacija u regionu. Prethodno, Kolak je bogato profesionalno iskustvo sticao i primjenjivao kao direktor i predsjednik uprava u kompanijama DOK-ING, King ICT, Megatrend, Megatrend poslovna rješenja te Dalekovod proizvodnja.

Kolak preporodio Končar. Sam Kolak će reći da kada analiziramo rezultate koje Končar danas ostvaruje, svakako moramo krenuti od 2019. godine kada Evropska komisija donosi strategiju zelene i digitalne tranzicije. Prepoznali su to u Končaru kao izuzetno veliku priliku, a vidimo da se i danas intenzivno ulaže u razvoj elektroenergetske infrastrukture širom Evrope. To je i zalog budućnosti Končara. Rezultati govore sve. Grupa Končar je u 2025. ostvarila neto dobit od 220,7 miliona eura, što je rast za 56,3 miliona eura u odnosu na 2024. Kompanija je upisala šestu uzastopnu poslovnu godinu s rekordnim finansijskim rezultatima i time još jednom potvrdila ulogu jednog od neizostavnih nosilaca evropske elektroenergetske industrije. S obzirom na rezultate u prvih šest mjeseci 2026., Končar čeka i sedmu uzastopnu godinu snažnog rasta. Prema nerevidiranim finansijskim izvještajima za 2025., konsolidovani prihodi od prodaje Grupe iznose 1,3 milijarde eura, što je za 265,3 miliona eura ili 25,2 odsto više u odnosu na 2024. godinu. U posljednjih sedam godina prosječna godišnja stopa rasta prihoda iznosila je više od 23 odsto, dok je profitabilnost rasla u prosjeku više od 50 odsto godišnje, praktično se udvostručujući svake treće godine. Prihodi su sa 370 miliona eura narasli na više od 1,3 milijarde eura, što znači da su gotovo stvorili tri nova Končara, uz postojeći sistem. EBITDA je porasla sa 17 miliona eura na 242 miliona eura, što je približno vrijednost ukupnog prometa nekadašnjeg Končara.

Ćubelina najbolja godina Marko Pipunić, preduzetnik kojeg mediji često nazivaju „kraljem žita“, ime je koje stoji iza snažnog razvoja Žito grupe, jedne od vodećih poljoprivredno-prehrambenih korporacija u Hrvatskoj. U posljednje dvije godine odradio je neke od najvažnijih životnih poslova – uspio je s javnom ponudom akcija na Zagrebačkoj berzi te je preuzeo Zvijezdu, najvećeg hrvatskog proizvođača ulja, margarina i majoneza. To su samo posljednje u nizu strateških odluka kojima je Pipunić, od kompanije s dva zaposlena, stvorio poslovno carstvo koje danas upravlja s 36 kompanija, zapošljava više od 2.500 ljudi i ostvaruje zbirni prihod veći od 600 miliona eura. Prije toga, ključna akvizicija dogodila se 2013. kada je preuzeo Tvornicu ulja Čepin, a sada i Zvijezdu, čime je zaokružio svoju dominaciju u ključnim segmentima prehrambene industrije. Njegovo poslovno carstvo danas se proteže i izvan agrobiznisa, obuhvatajući ulaganja u obnovljive izvore energije i građevinske projekte stanogradnje u Osijeku. Aktivno podržava lokalnu zajednicu kroz sportske, kulturne i obrazovne inicijative. Njegovo najpoznatije ulaganje u zajednicu je Sokol Centar u Osijeku, moderni gimnastički centar izgrađen investicijom od gotovo 4,6 miliona eura. Kroz taj projekat, Pipunić je ostvario san osječkih gimnastičara, obezbijedivši im uslove za stvaranje vrhunskih sportista i olimpijskih pobjednika. Osim sporta, vlasnik je i Međunarodnog medicinskog centra „Priora“ te restorana „Crna Svinja“, čime dodatno doprinosi poboljšanju društvene infrastrukture regiona, a uskoro se očekuje dovršetak i impozantne koncertne dvorane EVE.

Dalibor Ćubela preuzeo je Zagrebačku banku u julu 2024., naslijedivši Ivana Vlahu koji je otišao na čelo UniCredit Bank Austria. Ćubela je već dvije i po decenije na raznim visokim poslovima unutar UniCredit Grupe. Godine 2009. preuzima dužnost člana Uprave za upravljanje rizicima u UniCredit Bank Mostar. Četiri godine kasnije, imenovan je predsjednikom Uprave UniCredit Bank Banja Luka. Godine 2016. preuzima funkciju predsjednika Uprave UniCredit Bank Mostar, gdje je obavljao i dužnost predsjednika Nadzornog odbora UniCredit Leasinga. Tokom 2018. godine Dalibor Ćubela bio je predsjednik Udruženja banaka BiH. U Zagrebačku banku dolazi 2020. godine, gdje je do 2023. obavljao uloge generalnog menadžera i zamjenika predsjednika Uprave Zabe, te je ujedno bio na čelu Nadzornog odbora UniCredit Leasinga. Početkom 2023. postao je zamjenik predsjednice Uprave UniCredit Bulbank u Bugarskoj. U samo dvije i po godine Ćubela je uspio napraviti krupne iskorake u poslovanju najveće domaće banke. Zagrebačka banka je u 2025. godini ukupno uprihodila 849 miliona eura, odnosno 4,9 odsto više nego godinu ranije, te je zabilježila dobit od 510 miliona eura, što je 60 miliona, odnosno 13,3 odsto, više nego u 2024. Protekla godina bila je jedna od najaktivnijih i najintenzivnijih u pogledu velikih finansiranja i strateški važnih projekata koji su zahtijevali najviši nivo stručnosti i izvrsnosti te potvrdili da su ekspertiza i usluge Zagrebačke banke na nivou najsnažnijih globalnih igrača u industriji. Posebno se izdvaja prošlogodišnji sporazum o refinansiranju Fortenova grupe vrijedan 550 miliona eura. Kad unutar jedne godine osvojite tri prestižne nagrade u svijetu bankarstva, tada je to svojevrsna potvrda izvrsnosti. Upravo se time može pohvaliti Zagrebačka banka, koja je u spomenutom periodu proglašena najboljom bankom u Hrvatskoj prema vodećim svjetskim finansijskim magazinima – Euromoney, Global Finance i The Banker. Među njima se posebno ističe nagrada Euromoney Awards for Excellence, koju je Zagrebačka banka nedavno osvojila drugu godinu zaredom.

Blaž Brodnjak ovoga ljeta nije uspio u namjeri preuzimanja Addiko banke, no uspješno vodi NLB Grupu već sedam godina. Glavni izvršni direktor NLB-a vodiće najveću slovenačku banku do 2031., odlučili su prošle godine njeni nadzornici, dodijelivši mu treći petogodišnji mandat, koji je počeo u julu ove godine. Pridružio se NLB-u kao član uprave u kriznoj 2012. godini, kada se banka borila pod teretom loših kredita, a od jula 2016. nalazi se na čelu NLB-a. „Mislim da je ključno da NLB ima sjedište i mozak u Ljubljani, čak i nakon privatizacije, a ne negdje daleko od očiju i misli, te da uprava NLB-a ima sposobnost donošenja važnih odluka“, rekao je Delu kada je prvi put preuzeo dužnost glavnog izvršnog direktora. Pod njegovim vođstvom banka je prošla kroz nekoliko godina čišćenja i rehabilitacije, a zatim je uspješno privatizovana, dok je država i dalje imala kontrolni udio u njoj. Ekonomista, rođen 1974. godine, sada je na dobrom putu da postane CEO s najdužim stažom u najvećoj slovenačkoj banci i njenoj rastućoj bankarskoj grupi, koja se širi u zemlje jugoistočne Evrope. U tome mu pomaže poslovanje NLB grupe. Banka posljednjih godina posluje uspješno i profitabilno, njena ukupna imovina približava se 30 milijardi eura, a vrijednost njenih akcija praktično se utrostručila od prvog uvrštenja na berzu 2018. godine. Bankarskog iskustva svakako ima, budući da je gotovo 23 godine obavljao razne rukovodeće dužnosti u nekoliko banaka. Između ostalog, i predsjednik je Udruženja slovenačkih banaka. Brodnjak je u javnosti poznat i kao energičan govornik, posebno kada kritikuje ekonomsku i poresku politiku.

Novi Novi Beograd Davor Macura je ovog ljeta sa svojom ALTA Grupom snažno podržao Raiffeisen Bank International u pobjedi nad slovenačkim NLB-om u ratu za austrijsku Addiko banku, za šta bi zauzvrat od RBI-ja trebalo da preuzme poslovanje Addika u Srbiji, BiH i Crnoj Gori. To bi preuzimanje u prvoj polovini 2027., nakon odobrenja regulatora u svakoj pojedinoj državi, potvrdilo Macuru kao relevantnog igrača na bankarskom tržištu regiona, na koje ulazi nakon velikog uspjeha na međunarodnom tržištu i ranijeg uspješnog ulaska na bankarsko tržište Sjeverne Makedonije. Prošle godine je ALTA banka krunisala još jednu poslovnu godinu priznanjem Privredne komore Srbije kao najbrže rastuće banke na tržištu Srbije. Ulaskom među deset vodećih banaka u Srbiji, ALTA banka je dodatno ojačala tržišnu poziciju u 2025., potvrđujući da dinamičan rast prate održivi i mjerljivi poslovni rezultati. Tokom godine u kojoj se ALTA banka zvanično pozicionirala među deset vodećih banaka u zemlji, postignut je snažan rast portfolija, stabilna profitabilnost i istorijski najniži nivo nenaplativih kredita od 0,5 odsto. Kako je Macura uvijek isticao, u doduše rijetkim nastupima, svoje poslovanje proteklih 18 godina gradi ambiciozno, ali održivo, uz insistiranje na korišćenju modernih digitalnih rješenja. Od prve mjenjačnice ALTA daleke 2008. u izbjegličkom beogradskom kvartu Altina, po kojem grupa i dan-danas nosi ime, preko ALTA Paya, platne institucije (pandana hrvatskoj FINI) sa više od 3.200 platnih mjesta u Srbiji, do preuzimanja Jubmes banke od 2018., danas ALTA Banke, koja je bila i temelj za regionalni iskorak, i oponenti priznaju da Macurini projekti uvijek donose svjež pogled na tržište i novo korisničko iskustvo. Regionalnu dimenziju rasta obilježilo je i sticanje većinskog vlasništva u Stopanskoj banci AD Bitola 2025., koja danas posluje kao ALTA Banka AD Bitola, otvarajući prostor za nove sinergije unutar ALTA Grupe i kroz ulazak na tržište osiguranja na istom tržištu, te jače povezivanje finansijskih tokova u regionu. Osim u bankarskom sektoru, Davor Macura je aktivni igrač na tržištu nekretnina, što je obilježilo i njegove početke u Altini, gdje je uspješno završen niz projekata.