Prijedlog zakona o veličanju ratnih zločinaca

Bošnjačka stranka je juče Skupštini podnijela amandman kojim bi javno veličanje lica pravosnažno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine bilo izričito propisano kao krivično djelo. Prema riječima Tee Gorjanc-Prelević, trenutno važeći Krivični zakonik daje osnove za procesuiranje onih koji veličaju presuđene ratne zločince, ali tužilaštvo o tome još nije donijelo nijednu odluku.

Od 20 predmeta formiranih prošle godine zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, 17 prijava je odbačeno, pokazuju podaci Vrhovnog državnog tužilaštva. Predložene kazne za javno veličanje ratnih zločinaca kreću se od šest mjeseci do pet godina zatvora, a ukoliko se djelo učini putem medija ili komunikacionih tehnologija, kazna bi bila od dvije do deset godina. Amandman je podnijet na Vladin Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, koji uvodi i novo krivično djelo, teški govor mržnje.

Poslanički klub Evropskog saveza najavio je da će u narednim danima takođe uputiti izmjene Krivičnog zakonika s istim ciljem, polazeći od toga da postojeći zakon ostavlja pravne praznine. U važećem Krivičnom zakoniku već je kažnjeno javno odobravanje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina. Prema ocjeni Tee Gorjanc-Prelević, postoji mogućnost da se pod tu odredbu podvede i veličanje onih koji su za te zločine osuđeni, ali tužilaštvo nikada nije donijelo odluku o tome.

Bošnjačka stranka ne predlaže novi član, već bi postojeći član 370 Krivičnog zakonika dobio naziv „Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i veličanje ratnih zločinaca“. Ključni je novi, treći stav, po kojem bi se kažnjavao onaj ko „javno veliča, glorifikuje, opravdava ili na drugi način afirmativno predstavlja lice pravosnažno osuđeno za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili takvo lice predstavlja kao heroja, uzor, oslobodioca, branioca ili moralni autoritet“. Načini na koje se to može učiniti uključuju govor, pisanu riječ, medije, društvene mreže, grafite, murale, pjesme, simbole, obilježavanje godišnjica i javna okupljanja.

Amandman bi se primjenjivao samo na lica čija je odgovornost utvrđena pravosnažnom presudom. Za kažnjivost ne bi bilo potrebno da je učinilac neposredno pozivao na nasilje, ukoliko je objektivno stvorena mogućnost podsticanja mržnje, diskriminacije ili nasilja. Nadležni organi bili bi dužni da bez odlaganja obezbijede elektronske dokaze, uključujući sadržaj objavljen na društvenim mrežama.

U obrazloženju se navodi da je cilj da se „otkloni svaka pravna dilema“ o tome da li veličanje pravosnažno osuđenog ratnog zločinca može biti krivično djelo. Predlagači tvrde da se time ne ograničava legitimna sloboda naučnog, istorijskog ili političkog izražavanja.

Ministar pravde Bojan Božović je najavljujući novo djelo kazao da je vrijeme „da se stane na kraj takozvanom junačenju po društvenim mrežama“. Ako budu usvojeni i Vladin tekst i amandman, Krivični zakonik imao bi dva susjedna djela: izmijenjeni član 370, koji bi obuhvatio i veličanje ratnih zločinaca, i novi član 370a, koji bi kažnjavao javno ispoljavanje mržnje prema grupama ili članovima grupa na osnovu ličnih svojstava.

Gorjanc-Prelević je ukazala na to da trenutno ne postoji jasan stav Državnog tužilaštva o primjeni postojećeg zakonskog okvira u slučaju veličanja presuđenih ratnih zločinaca, te da se čeka odluka u dva predmeta vezana za Ratka Mladića. HRA je nedavno pozdravila odluku Disciplinske komisije Fudbalskog saveza Crne Gore da pokrene postupak protiv FK Zeta zbog skandiranja imena ratnog zločinca.

Završila je riječima da skandiranje nije samo sportski prekršaj, već ima obilježja krivičnog djela i zatražila od Višeg državnog tužilaštva da predmet konačno procesuira.