Milatović: Pravična država mora objasniti razlike u platama

Skupština Crne Gore usvojila je Zakon o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije, koji je dostavljen Predsjedniku Crne Gore na odlučivanje. Predsjednik Jakov Milatović ocijenio je da pravična država nije ona u kojoj niko nema visoku zaradu, već ona koja jasno objašnjava razlike u platama, kriterijume na osnovu kojih se to čini i šta građani dobijaju za to.

Milatović je istakao da je zakon od suštinske važnosti jer osigurava adekvatno plaćanje sudija i tužilaca, uzimajući u obzir odgovornost i složenost njihovih poslova. Naglasio je da snažno, nezavisno i profesionalno pravosuđe predstavlja jedan od temelja pravne države i ključni preduslov za evropski put Crne Gore.

Međutim, postavio je pitanje da li se ciljevi zakona ostvaruju na društveno pravičan način. Koeficijenti za nosioce pravosudnih funkcija biće izdvojeni iz sistema koji važi za ostale javne funkcionere i povećani za 30 procenata, što će rezultirati višim koeficijentima od onih koji pripadaju predsjedniku države, Skupštine i Vlade.

Pored toga, obračunska vrijednost koeficijenta više se ne vezuje za vrijednost koja važi za ostale zaposlene u javnom sektoru, već se povećava i vezuje za prosječnu neto zaradu u Crnoj Gori. Zakon predviđa i dodatke koji mogu značajno povećati zarade nosilaca pravosudnih funkcija, koji bi mogli biti pet puta veće od prosječne neto zarade u Crnoj Gori.

Milatović je naglasio da se ovim zakonom uspostavlja poseban model obračuna zarada za pravosudne funkcionere dok obračunska vrijednost koeficijenta za ostale zaposlene ostaje na nivou od 90 eura. Sindikati već mjesecima traže povećanje, pa je pitanje principa kako država vrednuje rad, odgovornost i životni standard različitih kategorija zaposlenih.

On je ukazao na primjere medicinskih sestara, učiteljica i policajaca, čije zarade se kreću na nivou prosječne ili ispodprosječne zarade, ističući da bi primjenom novog modela zarade sudija i tužilaca bile četiri do pet puta veće od zarada drugih profesija koje su ključne za stabilnost i razvoj društva.

Milatović je postavio pitanje o kriterijumima prema kojima država odlučuje ko zaslužuje veću zaradu, naglašavajući potrebu za jasnim i pravednim sistemom koji važi za sve. Takođe je ukazao na važnost otvaranja pitanja raspodjele povećanja unutar pravosuđa, ističući da bi povećanje trebalo biti usmjereno na sudije i tužioce sa najvećim opterećenjem i najnižim zaradama.

Na kraju, Milatović je apelovao na potrebu održive i predvidive politike zarada u javnom sektoru, zasnovane na jasnim kriterijumima: odgovornosti, složenosti posla, opterećenju, rezultatima rada i potrebama društva. Zaključio je da pravična država mora pružiti odgovore ne samo za sudije i tužioce, već i za medicinske sestre, učiteljice i policajce, ističući da pravična država nije ona u kojoj niko nema visoku zaradu, već ona koja jasno objašnjava razlike.