Istraživanje AP: Amerikanci ne vjeruju svojoj vladi

Amerikanci su prema informacijama svoje vlade skeptičniji nego što su bili prije nekoliko godina, pokazuje istraživanje agencije AP, prenosi agencija Beta.

Većina ispitanika u najnovijoj anketi AP-a kaže da imaju malo ili nimalo povjerenja u informacije federalne administracije o izborima, domaćoj i spoljnoj politici i zaštiti životne sredine.

Istraživanje agencije AP, Centra za javna istraživanja NORC i USA Fekts (USA Facts) čiji su nalazi objavljeni danas, ukazuje da je nepovjerenje u informacije savezne vlasti poraslo ne samo u odnosu na period prije stupanja na dužnost predsjednika Donalda Trampa 2024. godine, već i u odnosu na kraj njegovog prvog mandata (2017-2021).

Takav rezultat bi mogao biti pokazatelj kako su njegova nastojanja da rasformira djelove savezne vlasti uticala na povjerenje javnosti u izvršnu vlast, posebno među sada opozicionim demokratama. Te sumnje se protežu i na rezultate predstojećih novembarskih poslaničkih izbora.

Samo 34 odsto anketiranih “u velikoj mjeri” ili “prilično” vjeruje vladinim objavama rezultata izbora, dok ih je 2024. godine bilo 40 odsto. Potvrda rezultata izbora je rutinski proces u kojem lokalni i državni zvaničnici potvrđuju prebrojavanje glasova, ali je postala politizovana otkako je Tramp izgubio predsjedničke izbore 2020. godine.

Povjerenje u vladine informacije je takođe postalo stranački polarizovano od Trampovog prvog mandata, pokazalo je istraživanje. “Prilično je teško vjerovati bilo čemu što se saopštava”, rekla je Šenon Ingram (46), demokratkinja koja živi u Merilendu, ukazujući na promjenljive zdravstvene preporuke kao primjer “sumnjivih” vladinih informacija koje je vidjela otkako je Tramp ponovo preuzeo dužnost.

“Postoji značajna količina pristrasnosti, a ona dolazi od ljudi koji su potpisnici saopštenja.”

Oko 60 odsto anketiranih ima malo povjerenja u informacije savezne vlade o životnoj sredini, spoljnim poslovima, izborima i politici, abortusu ili imigraciji – kažu da im vjeruju “samo malo” ili “nimalo”. Nepovjerenje u ono što savezna vlada govori, poraslo je u skoro svakoj temi o kojoj su postavljana pitanja u istraživanju AP-NORC/USAFacts iz 2019. godine.

To uključuje obrazovanje – porast nepovjerenja sa 37 odsto 2019. na 53 odsto sada, sa skokom od devet procentnih poena u posljednjoj godini. To su nalazi godinu i po poslije početka previranja u izvršnoj vlasti.

Tramp je počeo da demontira ključne djelove savezne administracije ubrzo nakon što je po drugi put ušao u Bijelu kuću, krećući se ka okončanju dugogodišnjih programa i zatvaranju čitavih državnih službi. Od tada hiljade saveznih službenika su otpuštene ili su napustile posao, značajno smanjujući broj vladinih statističara i vodećih stručnjaka koji kontrolišu kvalitet podataka.

Promjene propisa i preporuka takođe su dovele do dramatičnih promjena u vladinoj politici. Nedavne promjene dugogodišnjih zdravstvenih savjeta dovele su ljekare i medicinske organizacije u sukob sa Trampovom administracijom o vakcinaciji, a Agencija za zaštitu životne sredine je ove godine poništila naučni nalaz koji je bio osnova vladinih akcija u borbi protiv klimatskih promjena više od decenije.

Džeremi Kouv , 44-godišnji republikanac iz Misurija, vjeruje u smjernice Trampove administracije o pitanjima poput vakcina, ali se ne slaže sa njenom tvrdnjom da se klimatske promjene ne dešavaju ili da im ljudi ne doprinose.

“Volim Trampa, glasao sam za Trampa, ali neke stvari koje on radi čine me još nepovjerljivijim. Stvari poput preimenovanja Jezera Ontario u Jezero Amerika samo vas tjeraju da razmislite o tome koji su im prioriteti. Onda shvatite da to nije ono što bi trebalo da bude, što zauzvrat čini da imate još više nepovjerenja”, rekao je Kouv.

Jaz između demokrata i republikanaca Jaz između povjerenja republikanaca i demokrata u vladine informacije je mnogo veći nego što je bio tokom Trampovog prvog mandata, a to je prvi put počela da se pojavljuje pod bivšim predsjednikom Džozefom Bajdenom. Demokrate su generalno bile manje sklone da vjeruju vladinim informacijama tokom Trampovog prvog mandata, ali ne dramatično više nego republikanci.

To se promijenilo kada je kontrola nad Bijelom kućom promijenjena. Nepovjerenje republikanaca u vladine informacije je poraslo dok je Bajden bio predsjednik, a opalo pošto je Tramp preuzeo dužnost. S druge strane, sumnje demokrata su opale pod Bajdenom, a naglo su porasle kada je Tramp povratio vlast.

Na primjer, 61 odsto demokrata sada ima malo povjerenje u informacije o saveznom budžetu, u poređenju sa 42 odsto republikanaca, dok 60 odsto demokrata ima malo povjerenje u informacije o kriminalu, u poređenju sa samo 32 odsto republikanaca.

Građani koji su pristalice nijedne od dvije najveće stranke Nezavisni postali su nepovjerljiviji prema vladinim informacijama pod Bajdenom i tako je ostalo i pod Trampom. Jedino pitanje bez značajne stranačke podjele u novoj anketi je nepovjerenje prema preporukama o vakcinaciji i bezbjednosti: oko 60 procenata demokrata, republikanaca i neopredijeljenih vjeruje saveznoj vladi u pogledu preporuka za vakcinaciju i bezbjednosti “samo malo” ili “nimalo”.

Kako se približavaju novembarski izbori, zabrinutost javnosti za tačnost rezultata izbora je široka. Nešto manje od polovine odraslih u SAD je “izuzetno” ili “veoma” zabrinuto da će savezna vlada javno diskreditovati ili dovesti u pitanje rezultate izbora, manipulisati rezultatima izbora ili vršiti pritisak na državne izborne zvaničnike da promijene način na koji sertifikuju ili izvještavaju o rezultatima.

Izbori 2020. ponovo tema Tokom proteklih nekoliko mjeseci, Tramp je ponovio davno opovrgnute optužbe za masovnu prevaru na izborima 2020. godine, pokušavajući da uvede nova ograničenja za glasanje poštom i podstakao Kongres da uvede zahtjev za dokazivanje državljanstva za registraciju glasača i za samo glasanje.

Ministar unutrašnje bezbjednosti Markvejn Malin takođe je upozorio državne zvaničnike da bi mogli da izgube finansiranje ili da se suoče sa istragama ako se ne pridržavaju Trampovih zahtjeva za bezbjednost izbora.

Malo Amerikanaca vjeruje i informacijama koje dobijaju iz političkih kampanja. Samo oko 10 odsto odraslih u SAD kaže da su poruke iz predizborne kampanje Demokratske ili Republikanske stranke “uvek” ili “često” zasnovane na činjenicama.

Kao znak koliko je nepovjerenje duboko, samo oko jedne četvrtine demokrata vjeruje da su poruke iz predizborne kampanje njihove stranke činjenične barem “često”, dok sličan udio republikanaca to kaže za svoju stranku.

Manje od polovine demokrata, 44 procenata, veruje vladinim potvrdama o rezultatima izbora “u velikoj mjeri” ili “prilično”, što je značajan pad u odnosu na 65 odsto u 2024. godini. Čak i sa Trampovim povratkom u Bijelu kuću, međutim, republikanci nisu vidjeli porast povjerenja.

Samo 29 procenata republikanaca ima visoko povjerenje u vladine potvrde o rezultatima izbora, što je neznatno više nego 2024. godine. Povjerenje u druge izvore informacija o rezultatima izbora – kao što su nacionalni mediji ili kablovske mreže, takođe je generalno nisko.

Kim Murz a, demokratkinja iz Kolorada, vjeruje u sposobnost SAD da sprovedu fer izbore, ali krivi Trampovu administraciju za potkopavanje povjerenja Amerikanaca u taj proces.

“Moja briga je više zbog onoga što sadašnja administracija radi”, rekla je 45-godišnja Murza. “Mislim da čine sve što mogu da pokušaju da usade to nepovjerenje u svijest ljudi.”