Administrativni odbor proslijedio spise o Janku Ljumoviću Savjetu RTCG

Administrativni odbor proslijedio je Savjetu RTCG kompletne spise o odluci Agencije za sprečavanje korupcije o Janku Ljumoviću, iako ona nije pravosnažna. Mišljenje iste agencije iz 2024. godine, kojim je utvrđeno da je Savjet imenovanjem Borisa Raonića ugrozio javni interes na način koji upućuje na postojanje korupcije, Savjet je odbio da sprovede, a Skupština i njen Administrativni odbor, tvrdi Matica crnogorska, o višegodišnjem kršenju zakona u Savjetu nikada se nijesu zvanično oglasili.

Matica crnogorska saopštila je da protestuje zbog, kako navodi, kampanje dijela medija i nevladinog sektora protiv prof. mr Janka Ljumovića, njenog predstavnika u Savjetu RTCG, kojoj se, kako tvrde, sada priključio i Administrativni odbor Skupštine Crne Gore. Povod je odluka tog skupštinskog tijela da Savjetu RTCG dostavi kompletne spise o odluci Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) iz juna, kojom je utvrđeno da je Ljumović prekršio član 9 stav 5 Zakona o sprečavanju korupcije, u vezi sa članom 22 stav 1 tačka 5 Zakona o nacionalnom javnom emiteru.

Cilj dostavljanja spisa jeste da Savjet pokrene postupak razrješenja, o kojem na kraju odlučuje Skupština. Predsjednica Administrativnog odbora Jelena Nedović kazala je prekjuče na sjednici da su od ASK-a dobili obavještenje da je odluka o Ljumoviću konačna, ali ne i pravosnažna, jer se on žalio Upravnom sudu, te da se postupak može pokrenuti bez obzira na tu činjenicu.

Prema odluci ASK-a, koju je citirala, Ljumović je u periodu kraćem od tri godine prije izbora bio „drugi partijski funkcioner“ kao član Komisije za afirmaciju državnog identiteta, stalnog radnog tijela DPS-a čije članove bira Glavni odbor partije. Nedović je na sjednici podsjetila i na proceduru: postupak razrješenja pokreće Savjet obrazloženim prijedlogom Skupštini, uz prethodnu obavezu da utvrdi sve okolnosti i članu čije razrješenje predlaže omogući da se izjasni. Odbor je potom usvojio prijedlog da se kompletni spisi dostave Savjetu RTCG, kako bi to tijelo preduzelo radnje i mjere iz svoje nadležnosti.

Matica odluku ASK-a ocjenjuje kao „pravno neutemeljenu, tendencioznu i logički neodrživu“ i navodi da odluke te agencije „inače nijesu usklađene s pravnom praksom tog organa“, te da su u ovom slučaju poslužile za pokušaj medijske diskreditacije, prije nego što je Upravni sud odlučio po Ljumovićevoj žalbi iz juna. Podsjećaju da je Ljumović prilikom kandidature podnio svu potrebnu dokumentaciju Administrativnom odboru, a kasnije i ASK-u dostavio potvrdu DPS-a da nikada nije bio član ni funkcioner te partije, te da ga je Skupština na plenumu izabrala 2025. godine, nakon pozitivnog mišljenja tog odbora.

- Najmanje što smo očekivali jeste da se Skupština Crne Gore, kao najveća zakonodavna instanca, tj. njen Administrativni odbor, neće prije pravosnažne odluke suda baviti odlukom ASK-a - navodi se u saopštenju. U Matici tvrde da je riječ o „sračunatoj i organizovanoj kampanji“ da Savjet RTCG još jednom prekrši zakone i Ljumovića razriješi članstva, te da on, kao „intelektualac s potvrđenim integritetom“, smeta onima koji u tom tijelu održavaju većinu za nastavak dosadašnje prakse.

Podsjećaju i da su crnogorski sudovi donijeli više pravosnažnih presuda protiv članova Savjeta RTCG zbog odluka o imenovanju generalnog direktora Borisa Raonića, ali da se povodom toga, kako navode, Skupština i njen Administrativni odbor šest godina nijesu zvanično oglašavali.

Ljumović je Pobjedi dan ranije kazao da će iskoristiti sve pravne institute da ospori odluku Agencije, ali da mu „pristojnost nalaže“ da sačeka odluku Upravnog suda. Na sjednici Savjeta pitao je koliko je rasprava o toj tački svrsishodna dok traje upravni spor, i pozvao uredništvo portala RTCG da isti nivo profesionalne posvećenosti pokaže i prema drugim sudskim postupcima, presudama i krivičnim prijavama koje se odnose na Javni servis.

- Jedino jednak standard prema svima može biti standard javnog servisa - rekao je on. Zalaže se, kako je naveo, da ubuduće sve odluke i akti nadležnih organa koji se odnose na RTCG, njene organe, članove Savjeta, menadžment i zaposlene budu predmet odgovarajućih tačaka dnevnog reda Savjeta.

Mišljenje koje niko nije sproveo ASK je u martu 2024. godine donio mišljenje da je Savjet RTCG i prilikom imenovanja Raonića za generalnog direktora 17. juna 2021. i prilikom njegovog reizbora 1. juna 2023. ugrozio javni interes „koji upućuje na postojanje korupcije“ i time mogao narušiti integritet RTCG. Agencija je utvrdila da Raonić nije imao deset godina radnog iskustva u VII-1 nivou kvalifikacija, jer je Pravni fakultet završio u aprilu 2018, pa bi taj uslov mogao steći najranije u aprilu 2028. Zaključila je i da su članovi Savjeta „morali znati“ da uslovi nijesu ispunjeni, jer se to utvrđuje jednostavnom provjerom.

Ista agencija je još u mišljenju iz decembra 2021. upozorila da je zakonska norma o uslovima za generalnog direktora neprecizna i da ostavlja prostor za arbitrarno odlučivanje Savjeta. Savjetu je dat rok od 30 dana da dostavi izvještaj o preduzetim radnjama. Umjesto izvještaja, u aprilu 2024. stigao je odgovor koji je potpisao tadašnji predsjednik Veselin Drljević, u kojem se osporava tumačenje ASK-a, a stručna sprema i radno iskustvo posmatraju se kao dva odvojena uslova. Odluka o imenovanju nije preispitana.

Sudovi su u međuvremenu pravosnažno poništili imenovanje, a u odlukama su se pozivali i na sukob interesa jer je Raonić u trenutku imenovanja bio član Agencije za elektronske medije, i na mišljenje ASK-a o ispunjenosti uslova radnog iskustva. Viši sud u Podgorici 15. juna ove godine potvrdio je prvostepenu presudu Osnovnog suda od 23. septembra prošle godine, kojom su Drljević, Filip Lazović, Amina Murić i Naod Zorić pravosnažno osuđeni na po sedam mjeseci zatvora uslovno zbog zloupotrebe službenog položaja, jer su glasali za ponovni izbor Raonića znajući da je raniji izbor poništen pravosnažnom presudom iz januara 2023. Reizbor je i predmet izviđaja Specijalnog državnog tužilaštva, po prijavama koje su, između ostalih, podnijeli Media centar i Osnovno državno tužilaštvo.

Pravni instrumenti koje je ASK primijenio u slučaju Ljumovića i Raonića nijesu isti. U Ljumovićevom slučaju riječ je o odluci kojom je utvrđena povreda zakona kod pojedinca, javnog funkcionera, i za koju Zakon o nacionalnom javnom emiteru veže razlog za razrješenje o kojem odlučuje Skupština. U slučaju Raonića radilo se o mišljenju s preporukom, upućenom Savjetu kao organu, a generalnog direktora ne bira Skupština nego Savjet. Iako instituti nijesu isti, oni ne objašnjavaju različit tempo reakcija nadležnih. U jednom slučaju spisi su proslijeđeni prije nego što je Upravni sud odlučio. U drugom, ni nesprovedena preporuka ASK-a ni pravosnažne presude protiv četvoro članova Savjeta koje bira Skupština nijesu, prema dostupnim podacima, pokrenule isti mehanizam.

Nakon objelodanjivanja presude Drljević je povukao kandidaturu za novi mandat, a Zorić je podnio ostavku. Poslanici su nedavno izabrali Pavla Radovanovića, Amara Škrijelja i Radenka Lacmanovića za nove članove Savjeta; podršku nijesu dobili Olivera Nikolić i Vladan Mićunović, kandidati za koje su NVO tvrdile da imaju najurednija dokumenta. Savjet još nema predsjednika. Amina Murić, jedna od četvoro pravosnažno osuđenih, u Dnevniku RTCG od 26. avgusta predstavljena je kao osoba koja se sa međunarodnog medijskog foruma u Uzbekistanu obraća ispred javnog servisa. Uzbekistanska državna agencija Dunjo objavila je da je delegaciju RTCG na tom forumu predvodila Murić, navedena kao koordinatorka za međunarodne odnose. Presuda je postala pravosnažna 15. juna, dva mjeseca prije foruma. Murić je u Savjet birana ispred nevladinih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava. Prema biografiji objavljenoj na sajtu RTCG tokom njenog mandata, od 2019. godine zaposlena je u NVO Inicijativa mladih za ljudska prava, opisanoj u istom tekstu kao partnerska organizacija Građanske alijanse – organizacije u kojoj je Boris Raonić godinama obavljao rukovodeće poslove.