Poslanici raspravljaju o antimafija zakonu, Božović ističe mehanizme kontrole

Poslanici Skupštine Crne Gore raspravljaju o takozvanom antimafija zakonu, odnosno o Predlogu zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom. Ministar pravde Bojan Božović kazao je da je siguran da će ovaj zakon izazvati veliku pažnju, ali da je najvažnije da ima svoje mehanizme za kontrolu od zloupotreba koje su s pravom upućivane predlagaču.

Najznačajnije novine polaze iz nedovoljne usklađenosti aktuelnog zakona sa realnim potrebama. 'Za krivična djela kriminalno udruživanje i stvaranje kriminalne organizacije uvodi se posebna mogućnost trajnog oduzimanja imovine prije pravosnažne presude. Ovaj postupak može se pokrenuti tek kada je donešeno rješenje kojim se potvrđuje optužnica, odnosno kada je u skraćenom postupku zakazan glavni pretres', kazao je ministar.

Objašnjava da se time obezbjeđuje da postupak ne počiva na proizvoljnoj sumnji već na krivičnom predmetu koji je već prošao odgovarajuću sudsku kontrolu. Istakao je da ovaj zakon ima zeleno svjetlo Evropske komisije i prošao je sve faze komunikacije sa EK. 'Činjenica je da zakon ima mehanizme za kontrolu od zloupotreba koje jesu s pravom upućivane prema nama kao moguća opasnost', rekao je ministar.

Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj kazao je da smatra da je riječ o dobrom rješenju u korist nedužnih i u korist države. Poslanica PES-a Jelena Nedović kazala je da je raniji zakon omogućavao osumnjičenim funkcionerima da odbrane imovinu stečenu na nezakonit način. Međutim, kazala je da je vlast tužilaštvu ispunila sve uslove, ali da ne mogu raditi za njih.

'Ova vlast stvara nezavisne i samostalne institucije koje će sjutra da apsolutno odole bilo kakvom političkom pritisku koji ne smije da se dešava', rekla je ona. Ističe da ovaj zakon omogućava sve mehanizme za oduzimanje imovine stečene kriminalom. 'Svjedoci smo da se u ovoj državi toliko ljudi obogatilo dok je narod gladovao... Od plata se to nije moglo... Očekivanja su da tužilaštvo da sa ovim zakonom radi svoj posao. Narod je željan pravde', istakla je ona.

Poslanik DPS-a Oskar Huter kazao je da je saglasan sa koleginicom da primjena zakona ne treba da bude selektivna i da treba da se krene od 'glave'. 'Glava ove države je premijer Milojko Spajić. Pa ja Vas pitam da li čovjek koji ima obavezu prema drugoj državi može da bude ministar finansija, da li može biti premijer? Da li zakon važi jednako za Spajića i za svakog drugog? Takođe Vas pitam da li je srazmjerno bogatstvo koje ima danas i da li je srazmjerno broju radnih dana koje je ostvario u Crnoj Gori i njegovoj plati', pitao je Huter.

Nedović je odgovorila da je Spajić ušao u politiku sa novcem koji je zaradio i prije. 'Svi znamo gdje je radio, u kojim državama, na kojim pozicijama i vjerujem ne za platu manju od 10 hiljada eura i plata koju sada ima je manja od onoga što je imao. Poznajući premijera znam da se 2020. godine vratio kao osoba koja je željela da pomogne ovoj državi', rekla je ona i dodala da mi danas imamo stabilne finansije.

Poslanik DPS-a Ivan Vuković problematizuje to što je pravo svojine ustavna kategorija i da Ustav nalaže da niko ne može biti lišen prava svojine osim ako je to državni interes i uz adekvatnu nadoknadu. 'Ovaj princip se efektivno suspenduje', kazao je on. Drugi problem, po njegovom mišljenju je pretpostavka nevinosti. 'Pretpostavka nevinosti se u suštini pretvara u pretpostavku krivice', istakao je poslanik.

Ministar Božović je odgovorio da sve sudske instance mogu da ispituju da li je sporna imovina stečena organizovanim kriminalom. 'Zakon je podložan izmjenama, dopunama, a nemamo problem da sva otvorena pitanja sa EK podijelimo sa vama. Nemam iluziju da će se u jednom momentu država ogriješiti o neka lica, ali to su izuzeci bez čega ne može funkcionisati ni jedan sistem', odgovorio je ministar.