Rasprava o izmjenama Ustava Crne Gore: Ukidanje imuniteta članovima Vlade

Skupština Crne Gore nastavila je rad, a poslanici raspravljaju o Predlogu za promjenu Ustava Crne Gore. Ustavnim izmjenama predviđeno je ukidanje imuniteta predsjedniku i članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti.

Nakon završetka rasprave, planirano je glasanje o ovoj tački dnevnog reda. Kako je saopšteno iz Skupštine, nakon toga biće nastavljena sjednica Šestog vanrednog zasijedanja.

Na dnevnom redu su Predlog zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, Predlog zakona o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije, kao i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku.

Po završetku rasprave, poslanici će se izjašnjavati o tačkama dnevnog reda o kojima je pretres završen.

Na početku sjednice poslanici su minutom ćutanja odali poštu ubijenima u Danilovgradu.

TOK SJEDNICE:

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić, kada je riječ o izmjenama Ustava, podsjetio je da je Vlada predložila promjenu člana kojim se uređuje pitanje imuniteta nosilaca najviših državnih funkcija.

Koprivica: Odgovor društva i institucija mora biti jasan

Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica u dopunskom obrazloženju kazao je da danas pred Skupštinom nije jedan običan zakonski predlog.

“Danas razgovaramo o jednom vrlo jednostavnom, ali vrlo važnom pitanju da li u Crnoj Gori treba da postoji izvršna funkcija koja predstavlja prepreku za odgovornost za krivična djela sa elementom korupcije. Naš odgovor kao društva i kao institucija mora biti jasan – ne treba da postoji i ne smije postojati. Vlada je u skladu sa tim predložila promjenu Ustava Crne Gore u cilju ukidanja imuniteta predsjedniku i članovima Vlade za krivična djela protiv službene tužnosti. Ne predlažemo da se ukine zaštita institucija, ne predlažemo da se omogući nekome politički progon neistomišljenika, ne predlažemo da član Vlade može biti gonjen zato što je donio političku odluku sa kojom se neko slaže ili ne slaže… Predlažemo nešto mnogo jednostavnije: da nijedna izvršna funkcija ne bude štit od odgovornosti za krivična djela sa elementom korupcije”, poručio je Koprivica.

On je naglasio da se ovaj predlog ne pravi “zbog nekoga ili zbog bilo koga”.

“Ovaj predlog je iznad bilo kojeg trenutka ili bilo koje dnevne političke potrebe. Ovaj predlog se pravi zbog vladavine prava i budućnosti u kojoj će svi građani biti pravno sigurni i uvjereni da su svi jednaki pred zakonom. Upravo je i zbog toga predlog za promjenu Ustava iznad dnevne politike”, naglasio je potpredsjednik Vlade.

Prema njegovim riječima, promjene Ustava donose se kako bi se određene vrijednosti zaštitile na duže staze.

“Ako danas mijenjamo Ustav samo zato što smo sigurni u sebe, nismo uradili dovoljno. Ustav mijenjamo da bismo ograničili i sebe i svaku narednu vladu. Ograničiti vladu putem Ustava i prava jeste suština ustavne i pravne države. Ova norma se prema tome predlaže da važi i za ovu i za svaku buduću vladu”, naveo je on.

Izvjestiteljka Ustavnog odbora, Jelena Božović (NSD) kazala je da je taj odbor 15. juna ove godine podnio sa sedam glasova za izvještaj parlamentu na dalje razmatranje predloga. Kako je naglasila, u ovom slučaju parlamentarna većina spremna je da se odrekne političkog uticaja tj. da donese promjenu Ustava koja će se odnositi na premijera i članove Vlade.

Čarapić: Ko nema privatni interes u javnoj funkciji treba da bude neopterećen

Šef poslaničkog kluba PES-a Vasilije Čarapić kazao je da nakon ciklusa izmjena Ustava koji se odnosi na sudstvo i tužilaštvo, danas pred Skupštinom imamo izmjene koje se tiču imuniteta članova Vlade.

“Mislim da je neko ko nema ugrađen privatni interes u javnoj funkciji potpuno neopterećen onda kad treba usvajati izmjene Ustava koje se tiču imuniteta. To mogu da rade samo ljudi koji su rasterećeni privatnim interesima i onaj koji je takav može da postavlja više standarde. Danas smo došli u situaciju da ovo radimo u kontekstu evropskih integracija, ali to je samo subkontekst. Pravi kontekst izmjena je taj da mi nismo opterećeni imunitetom, integritetom, nekim višim standardima. Svjesno prihvatamo da se oni postave, jer smo u prošlosti vidjeli da su oni neophodni, kako bismo sačuvali građane od određeni anomalija koje se javljaju kroz obavljanje javnih funkcija”, poručio je Čarapić.

“Samoregulišemo sebe, jer smo rasterećeni nekih interesa. Još jednom pokazujemo da ova generacija u Skupštini ima jednu istorijsku ulogu. Suzbijanje korupcije je generacijski izazov Crne Gore. Vidjeli smo koliko je štete ona donijela našim građanima: kroz privatizacije koje su išle u ruke tajkuna, uništavanje ekonomije, kroz bogaćenje određenih lica koja nisu zaslužile poslovne uspjehe koje im je država obezbijedila”, naglasio je on.

Nikolić: Imali smo dovoljno prilika da dokažemo odnos prema pitanju imuniteta

Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić kazao je da je logično da kao parlamentarna opozicija nemaju nikakav interes ili potrebu da se protive ukidanju imuniteta premijeru ili ministru.

“Nikome od državnih funkcionera ne treba imunitet da bi se pošteno radio državni posao, ali nemojte da od toga danas pravimo predstavu u kojoj ste vi borci protiv korupcije, bez straha da vas tužilaštvo može goniti po bilo kom osnovu, pa onda nemate problem da ukinete sebi imunitet, a mi s druge strane u opoziciji smo neko ko bi se iza tog imuniteta sakrivao. I jedni i drugi imali smo puno prilika da dokažemo naš odnos prema pitanju imuniteta, onda kad je tužilaštvo tražilo da se skine imunitet ljudima koji sjede u našim političkim redovim. Ne treba da idemo dalje od jednog slučaja koji je egzemplar onoga o čemu govorim: slučaj predsjednika Opštine Nikšić gdje je Više državno tužilaštvo tražilo da se pokrene procedura za skidanje imuniteta da bi se poveo postupak. Taj zahtjev je “čamio” u fijokama parlamenta i skupljao prašinu, a iznalazili su se raznorazni razlozi da se tome ne bi izašlo u susret”, naveo je Nikolić.

Prema njegovim riječima, ako se ustavne promjene sagledaju u širem smislu postavlja se sljedeće pitanje:

“Jesmo li mi koji o tome glasamo ili ne glasamo napravili dovoljno jaku protivtežu ogromnoj moći koju korak po korak dajemo policijsko-tužilačkom i bezbjednosnom aparatu u Crnoj Gori?”, upitao je Nikolić.

Odgovarajući poslaniku DPS-a, potpredsjednik Vlade Momo Koprivica istakao je da nije tačna tvrdnja o ukidanju imuniteta, podsjetivši da je ta partija svojevremeno odbila da skine imunitet poslaniku Husniji Šaboviću.

“Princip je ako se nečega držimo u svakom slučaju, a ne od slučaja do slučaja. Pa i na jednom slučaju propada princip. Nema punktualizma u primjeni principa, ili je uvijek ili nije”, naveo je on.

Takođe, podsjetio je da Vlada nije predložila ukidanje imunitet poslanicima, već članovima izvršne vlasti.

Omeragić: Izmjenama do veće jednakosti u društvu

Adel Omeragić (BS) podsjetio je da su poslanici u veoma kratkom roku ušli u novi set izmjena Ustava, te da je potrebno sa posebnom pažnjom pristupiti svim tim izmjenama.

Podsjetio je da su današnje izmjene jedna od preporuka GRECO-a, naglasivši da u Bošnjačkoj stranci nemaju dilemu kada je riječ o ovom predlogu.

“Iz prostog razloga jer smatramo da koruptivna djela i bavljenje odgovornim poslom ne idu jedno sa drugim. Ova izmjena Ustava iz našeg ugla je potpuno opravdana i ona je nešto što mi podržavamo”, porućio je Omeragić, navodeći da očekuje da će ustavne izmjene doprinijeti većoj jednakosti u društvu.

Abazović: Promjena Ustava svakih 15-20 dana

Poslanik URE Dritan Abazović u svom izlaganju kazao je da svakih 15 dana dolazi inicijativa za promjenu Ustava što “dovoljno govori o ozbiljnosti Vlade i parlamentarne većine”.

“Na Ustav se inače jako rijetko interveniše u svim državama svijeta, a ovdje svakih 15 dana imamo neku inicijativu. Bez obzira što i mi podržavamo ovo, ja to još nisam vidio, a za 15-20 dana opet nas čeka sjednica na kojoj će da se mijenja Ustav. I odmah, da pređem direktno na stvar, ja lično podržavam inicijativu da se članovi Vlade oslobode mogućnosti da ne odgovaraju za predmete korupcije i visoke korupcije. Međutim, da objasnim, to ni do sada nije bilo moguće. Imunitet nikoga nije štitio od krivičnih prijava, ali se ne smije zaboraviti da je ovo veoma ozbiljna stvar i sam Ustav je nešto što treba da se mijenja u izuzetnim situacijama, a ne svakih 15 dana” zaključio je Abazović.