Kuljak: Crna Gora međunarodno pravo mora poštovati dosljedno

Crna Gora mora poštovati međunarodno pravo dosljedno, a ne samo deklarativno, poručila je, između ostalog, profesorica dr Mirjana Kuljak u intervjuu za Pokret solidarnosti sa Palestinom, koji je prenijela Ambasada Palestine u Crnoj Gori.

U razgovoru je bilo riječi o međunarodnom pravu, odgovornosti političkih predstavnika, suverenitetu Crne Gore, građanskom aktivizmu i odnosu institucija prema zahtjevima građana u vezi sa Palestinom. Kuljak, ekonomistkinja, univerzitetska profesorica i nekadašnja poslanica u Skupštini Crne Gore, kazala je da odgovorna politika male države podrazumijeva dosljedno poštovanje međunarodnog prava.

Ona je govorila iz dva važna ugla – akademskog i političkog iskustva. Na pitanje šta odgovorna politika male države znači u trenutku kada se suočavamo sa ozbiljnim kršenjima međunarodnog prava i ugrožavanjem prava civila, ona ističe da Crna Gora mora međunarodno pravo poštovati dosljedno, a ne samo deklarativno. „Upravo male države najviše zavise od međunarodnog poretka zasnovanog na pravu, a ne na sili“, rekla je Kuljak.

Govoreći o suverenitetu, Kuljak povlači jasnu granicu između međunarodne saradnje i odustajanja od sopstvenog političkog glasa. „Suverenitet je danas sposobnost da se čuje i poštuje volja građana, čak i kada nije u skladu sa interesima moćnijih država“, kazala je Kuljak.

Na pitanje o mogućem podaničkom odnosu političkih elita prema moćnim međunarodnim partnerima, Kuljak upozorava da se takav odnos može prepoznati kada riječi i vrijednosti koje političari javno zastupaju nisu praćene konkretnim djelima. „Servilnost se ogleda u tišini, u izostanku jasnog stava onda kada je najpotrebniji“, kaže Kuljak.

Posebno se osvrnula na tri godine protesta, peticija i drugih aktivnosti građana u Crnoj Gori. Prema njenim riječima, kontinuitet građanskog djelovanja pokazuje snagu građanske svijesti, ali i slabost institucija koje ne reaguju. „Ćutanje političara jeste politička odluka“, poručuje Kuljak, dodajući da demokratija nije samo izborni dan, već stalni dijalog između vlasti i građana.

Iz perspektive nekadašnje poslanice, Kuljak smatra da jedan poslanik može mnogo toga pokrenuti ukoliko postoji politička volja. Problem, prema njenim riječima, nastaje kada se poslanici „kriju iza partijskih stavova i procedura, umjesto da koriste mandat da artikulišu glas građana“. „To je izgovor, a ne prepreka.“ Kuljak smatra da građani imaju puno pravo da na izborima sankcionišu ignorisanje njihovih zahtjeva.

Politička odgovornost, kaže ona, ne završava se na skupštinskoj govornici – ona se mjeri djelima. Na pitanje šta građani treba da rade ukoliko protesti i peticije ne daju rezultate, Kuljak poziva na nastavak mirnog i demokratskog djelovanja, ali uz širenje mreže, povezivanje sa međunarodnim organizacijama i snažniji medijski pritisak. „Institucije se najviše mijenjaju kada osjećaju da ignorisanje postaje politički neodrživo.“

Istovremeno upozorava da protest ne smije biti kraj građanskog djelovanja. Za stvarnu promjenu, smatra Kuljak, potreban je organizovan građanski pokret, dugoročna strategija i politička artikulacija. „Protest je početak, ali promjena dolazi kada se energija pretoči u organizaciju koja može da utiče na odluke i da opstane duže od jednog trenutka.“

Na kraju razgovora, profesorica Kuljak šalje poruku građanima koji su nakon godina aktivizma umorni i razočarani. Umor je, kaže, razumljiv, ali odustajanje znači nagraditi vlast za ignorisanje građana. „Borba za pravdu nikada nije kratka, ali ona oblikuje društvo.“ A svoju završnu poruku sažima riječima koje možda najbolje opisuju i suštinu građanskog angažmana: „Ako smo slobodni samo kada se slažemo sa politikom vlasti, onda nismo slobodni građani. Sloboda počinje kada naš glas postane dovoljno snažan da ga institucije ne mogu ignorisati. Odgovornost svakoga od nas je da taj glas ne utihne.“