Probijeni rokovi za formiranje Centralne izborne komisije u Crnoj Gori

Nakon što je Skupština Crne Gore u julu usvojila izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika kojima su promijenjeni kriterijumi i omogućeno učešće politikologa u formiranje Centralne izborne komisije (CIK), stvorene su formalne pretpostavke za novu proceduru. Ipak, dok crnogorska javnost i Brisel očekuju okončanje posla do kraja avgusta, novi konkursi još nijesu raspisani, Administrativni odbor ćuti na novinarska pitanja, a proces opterećuju ostavka Dragana Koprivice i zahtjev Muhameda Gjokaja za uvid u dokumentaciju.

Iako je mjesecima unazad najavljivano i od predstavnika Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori preporučeno da se posao oko izbora predsjednika i članova CIK-a mora pravno i proceduralno okončati do kraja avgusta, taj proces je, kako stvari stoje, ušao u potpunu blokadu. Funkcionalnost Komisije za izbor predsjednika i članove CIK-a sada je dodatno ugrožena nedavnom ostavkom člana Komisije ispred nevladinog sektora, izvršnog direktora CDT-a Dragana Koprivice. Uprkos upražnjenom mjestu predstavnika civilnog društva, Skupština još nije raspisala ni javni poziv za izbor nedostajućeg člana koji bi pratio ovaj proces.

Informacije o daljim koracima vezane za postupak i raspisivanje novog konkursa od nadležnih skupštinskih tijela, konkretno Administrativnog odbora, do zaključenja teksta nijesmo dobili. U sjenci neuspjelih konkursa i usvojenih izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika, jedan od kandidata, pravnik Muhamed Gjokaj, krajem juna je uputio zahtjev po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama (SPI), tražeći uvid u spise i zapisnike sa svih dosadašnjih sjednica Komisije za izbor predsjednika i članova CIK-a, ali odgovor i dalje nije dobio. On je u kratkoj izjavi za Pobjedu kazao da još nema povratnu informaciju od nadležnih, ističući da ostaje optimista da će traženu dokumentaciju ubrzo dobiti.

- Vjerovatno je sezona godišnjih odmora uzrok sporije administracije i zastoja u dostavljanju odgovora, kazao je Gjokaj za naš list. Podsjećamo, pravni okvir za prevazilaženje višestrukih neuspjelih konkursa stvoren je nakon što su u julu ove godine usvojene izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika. Ovim izmjenama promijenjeni su kriterijumi koji su dovodili do obaranja konkursa, pa pored diplomiranih pravnika, pravo prijave na konkurs za rukovodeće i članove pozicije u CIK-u sada imaju i diplomirani politikolozi.

Otvaranje mogućnosti za politikologe ranije je najavljivao i ministar pravde i predsjednik Komisije Bojan Božović, ističući da izborni proces zahtijeva različite profile stručnjaka i da mnogi eksperti ODIHR-a nijesu isključivo pravne struke. Od predsjednice Administrativnog odbora Jelene Nedović ukazivano je da je prethodnih pet konkursa propalo upravo zbog neadekvatno postavljenih normi u zakonu, zbog čega se usvajanje izmjena smatralo ključnim preduslovom za nastavak izbornog procesa.

- Komisija je ocijenila pristigle prijave, ali zbog važećih zakonskih uslova nije bila u mogućnosti da utvrdi listu kandidata za predsjednika i četiri člana CIK-a. Zbog toga je Komisija uputila dopis Administrativnom odboru sa zahtjevom da se hitno iniciraju izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika, kako bi se normativno prevazišla ova blokada, navela je Nedović nakon što je Komisija saopštila da vraća mandat tom skupštinskom tijelu.

S druge strane, poslanik Demokratske partije socijalista i član Komisije Nikola Rakočević, osvrćući se na cijeli postupak, ranije je kazao da suštinski problem nije bio samo u tome da li se prijavljuju pravnici ili politikolozi, već u nedostatku političkog povjerenja u Skupštinu koja vodi čitavu proceduru. On je naglasio da opozicija insistira na potpunoj profesionalizaciji i samostalnosti CIK-a, te da učešće politikologa ima smisla samo ako se radi o kredibilnim i nezavisnim stručnjacima.

Rakočević je upozorio da se proces, uprkos novim zakonskim normama, ne smije pretvoriti u partijsko preuzimanje izborne administracije i da izborni uslovi moraju garantovati potpunu jednakost svih učesnika. Na spornu praksu i problematično sprovođenje dosadašnjih konkursa ranije je reagovao i advokat Amer Šukurica, jedan od kandidata za predsjednika i člana CIK-a. On je u osvrtu na proces za Pobjedu ocijenio da se konkursi namjerno obaraju i opstruiraju kako bi se stručni kadrovi potisnuli, a na ključne pozicije u izbornoj administraciji doveli politički poslušnici.

Šukurica je tada upozorio da takav odnos prema konkursnim procedurama direktno urušava povjerenje u izborno tijelo i obezvređuje princip profesionalizacije izborne administracije. Na sumnje u transparentnost i kvalitet čitavog procesa formiranja CIK-a ukazivali su i djelovi stručne javnosti i analitičari iz civilnog sektora. Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović, više puta je upozoravao da se izbor rukovodstva CIK-a ne smije pretvoriti u poligon za partijska potkusurivanja i politizaciju.

On je naglašavao da bez stručnog, nezavisnog i punog sastava ovog tijela nije moguće obezbijediti izborni proces koji bi uživao povjerenje javnosti i međunarodnih partnera. Na sistemske propuste ukazivala je i politološkinja prof. doc Nikoleta Đukanović, ističući da se transformacija izborne administracije sprovodi nepripremljeno i sa ozbiljnim manjkavostima. Ona je ukazala da ignorisanje sugestija NVO sektora i usvajanje polovičnih rješenja direktno ugrožava institucionalnu stabilnost, dok se odgovornost za usporavanje evropskog puta redovno prebacuje sa jedne političke adrese na drugu.