Sektor bezbjednosti prati uticaje na članove Vlade Crne Gore

Premijer Milojko Spajić upozorava na hibridno djelovanje koje može destabilizovati Crnu Goru tokom evropskih integracija. Izvori tvrde da su neki funkcioneri pod uticajem kriminalnih struktura.

16
Sektor bezbjednosti prati uticaje na članove Vlade Crne Gore

Pojedinim centrima moći u regionu trenutno ne odgovara ubrzano napredovanje Crne Gore u evropskim integracijama, pa stoga smatraju da bi unutrašnja politička nestabilnost mogla biti jedan od načina da se taj proces uspori. Jedan visoki funkcioner Vlade nalazi se pod snažnim uticajem osoba povezanih s kriminalnim strukturama, koje navodno raspolažu kompromitujućim informacijama o njemu, a konstantno se traže političke pukotine koje bi mogle dovesti do vanrednih parlamentarnih izbora. To tvrdi izvor "Vijesti" iz sektora bezbjednosti, s kojim je redakcija razgovarala prije jučerašnje objave premijera Milojka Spajića (Pokret Evropa sad) o tome da će zatvaranje poglavlja u pregovorima Crne Gore s Evropskom unijom (EU) "biti praćeno hibridnim djelovanjem", i da su u to uključeni zvaničnici najmanje dvije države iz regiona.

Spajić je to objavio pozivajući se na "ozbiljne bezbjednosne operativne informacije". "Prema našim saznanjima, takve aktivnosti imaju za cilj destabilizaciju Crne Gore, uz očekivanu podršku pojedinih političkih aktera i dijela medijske scene u našoj zemlji. Znamo za ove namjere i svjesni smo njihovog cilja. Pokušaji destabilizacije neće promijeniti naš kurs, niti zaustaviti evropski put Crne Gore, koji je veći od dnevnog interesa bilo koje političke strukture", napisao je on na mreži "Iks".

Izvori saznaju da su Srbija i Albanija dvije države na koje je Spajić mislio u jučerašnjoj objavi. Hibridno djelovanje je koordinisana i zlonamjerna upotreba mješavine konvencionalnih i nekonvencionalnih metoda, poput političkih, informativnih, ekonomskih, sajber i vojnih alata, s ciljem da se destabilizuje protivnik bez pokretanja otvorenog vojnog sukoba. Iz premijerovog kabineta juče nisu odgovorili na pitanja redakcije na koje države i zvaničnike je Spajić mislio u objavi. List očekuje odgovore od Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) da li su upoznati s informacijama koje je iznio Spajić, na koje države i zvaničnike je premijer mislio, te šta Agencija preduzima da neutrališe najavljeno djelovanje.

Izvor iz sektora bezbjednosti ispričao je "Vijestima" da već duže vrijeme prate moguće spoljne uticaje na pojedine članove Vlade i njihove eventualne poteze koji bi mogli ugroziti stabilnost izvršne vlasti. Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj (Albanski forum) problematizovao je prošle sedmice izbor direktorice Srednje mješovite škole "Bratstvo-jedinstvo" u Ulcinju, tvrdeći da je njena potvrda o znanju albanskog jezika falsifikovana. On se povodom toga sukobio i s ministarkom prosvjete Anđelom Jakšić Stojanović (Pokret Evropa sad).

S druge strane, lider i poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević, blizak predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, saopštio je prošle nedjelje da je premijer aktivni rezervista Vojske Srbije, priloživši tom prilikom dokumenta u kojima se navodi da je Spajić upisan u srpsku vojnu evidenciju da bi mogao da dobije otpust iz državljanstva te zemlje.

Prema riječima sagovornika "Vijesti", jedan visoki funkcioner Vlade nalazi se pod snažnim uticajem osoba povezanih s kriminalnim strukturama, koje navodno raspolažu kompromitujućim informacijama o njemu. U bezbjednosnom sektoru razmatraju mogućnost da bi njegovi naredni politički potezi mogli biti motivisani ne samo partijskim interesima, već i pritiscima izvan formalnih političkih struktura. Sagovornik tvrdi da postoje saznanja prema kojima bi taj funkcioner mogao inscenirati sukob ili političko udaljavanje od premijera, a potom i napustiti vladajuću koaliciju. Takav potez bi, prema toj procjeni, trebalo da mu omogući da pred biračima sačuva političku distancu od ostatka vlasti, ali bi istovremeno mogao odgovarati interesima pojedinih regionalnih centara moći.

U bezbjednosnim krugovima, prema istom izvoru, posebno se prati i uticaj osobe iz njegovog neposrednog okruženja koja trenutno boravi u jednoj velikoj stranoj državi i za koju se vjeruje da ima značajan uticaj na njegove odluke. Procjena izvora je da pojedinim centrima moći u regionu trenutno ne odgovara ubrzano napredovanje Crne Gore u evropskim integracijama, i da bi unutrašnja politička nestabilnost mogla biti jedan od načina da se taj proces uspori. U tom kontekstu bezbjednosni sektor razmatra i scenario u kom bi se preko pojedinih članova vladajuće većine pokušalo izazvati ozbiljnije potresanje ili pad Vlade.

Izvori sa kojima je redakcija juče razgovarala, a koji su potvrdili da je Spajić mislio na Srbiju i Albaniju, nisu htjeli da pričaju o drugim detaljima navodnog hibridnog djelovanja. Ovo nije prvi put da premijer govori o namjerama da se zaustavi put države u EU. On je na premijerskom satu 2. juna kazao da postoji "miks spoljnopolitičkih faktora i organizovanih kriminalnih grupa koje zajednički djeluju protiv evropskog puta naše zemlje". "... Od prije nekih četiri, pet mjeseci je tako, a EU nam pomaže da se borimo protiv toga. Otvorili smo šestoro očiju. Vidimo neka dešavanja van Crne Gore koja su direktno povezana s djelovanjem organizovanih kriminalnih grupa...", naveo je on tom prilikom.

Svega dan kasnije (3. jun) na tivatski aerodrom je, uoči samita EU-Zapadni Balkan koji se održavao 5. juna, sletio čarter let srpske nacionalne avio-kompanije "Er Srbije" u kom se nalazilo 87 muškaraca - batinaša Vučićeve Srpske napredne stranke. Taj incident bio je početak ljetošnjih perfidnih pokušaja Beograda da se miješa u prilike u Crnoj Gori, koje su se nastavile početkom avgusta, kad je obilježavanje hrvatske operacije "Oluja" bilo povod za Vučićeve otrovne strijele prema Crnoj Gori. Predsjednik Srbije je, između ostalog, kazao i da se predstavnici crnogorske Vlade "vesele u Kninu srpskom stradanju i zločinima počinjenim nad Srbima".

Srbija je kandidat za članstvo u EU od 2012, a pregovore vodi od 2014. godine. U poređenju sa Crnom Gorom, Srbija je trenutno osjetno iza (Podgorica zatvorila 18 od 33 poglavlja).

Komentari

Pročitaj još

DPS: Mandićev telegram saučešća povodom smrti Mladića još jedna bruka za Crnu Goru

Demokratska partija socijalista (DPS) osudila je telegram saučešća Andrije Mandića, predsjednika Skupštine, povodom smrti Ratka Mladića, ocjenjujući to kao bruku za Crnu Goru.

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.