Oštriji zakoni o oduzimanju imovine izazivaju kontroverze

Pojedine odredbe o predlogu izmjena Zakona o oduzimanju imovine, kao i Zakonika o krivičnom postupku, predstavljaju grubo kršenje pretpostavke nevinosti. Ukoliko Skupština usvoji ove izmjene, postavlja se pitanje da li bi one mogle proći ustavnu provjeru, smatraju advokati Zdravko Begović i Filip Jovović.

Oni konstatuju da će predložena rješenja izazvati kontroverze, jer su u koliziji sa pravima okrivljenih i sa ciljem vođenja krivičnog postupka. U Advokatskoj komori smatraju da je u predlogu izmjena Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću drastično povrijeđena pretpostavka nevinosti. Konkretno, sporna je odredba kojom se imovina može oduzeti prije pravosnažne presude, u trenutku kada se potvrdi optužnica.

Begović postavlja pitanje šta će se desiti ako osoba bude pravosnažno oslobođena optužbe. Kako je moguće da se imovina oduzima retroaktivno, čak i u periodu prije izvršenja krivičnog djela, i da se to odnosi na imovinu najbližih srodnika? Saglasan je i advokat Filip Jovović, koji ističe da je to grub prekršaj procesnog prava okrivljenih. On predlaže ojačavanje nadležnosti poreskog organa ili osnivanje specijalizovanog suda koji bi se bavio ispitivanjem imovine, kako bi se na zakonit način riješilo pitanje oduzimanja imovine.

Pored toga, Begović i Jovović dijele mišljenje i po pitanju predloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku, prema kojem se pritvor može odrediti već na osnovu propisane kazne zatvora od deset godina. Oni smatraju da je to suprotno Evropskoj konvenciji i otežava položaj lica u krivičnom postupku.

Begović ocjenjuje da visina kazne ne smije biti jedini razlog za određivanje pritvora, a Jovović upozorava da Evropski sud za ljudska prava jasno naglašava da to ne može biti pravilo. Iz Ministarstva pravde za sada ne žele komentarisati primjedbe Advokatske komore.