Crna Gora uoči parlamentarnih izbora: Ključne teme i izazovi

Predstojeći parlamentarni izbori u Crnoj Gori donose brojne izazove, a pogrešno bi bilo buduću kampanju posmatrati samo kroz domaće političke aktere kao što su DPS, Evropski savez, PES, Demokrate, Mandić, Knežević i Preokret. Na ovim izborima će, ravnopravno sa domaćim akterima, učestvovati i Srbija, Rusija i Kina, preko čitave mreže svojih političkih, medijskih i ekonomskih proksija.

Dok javnost čeka rasplet afere dvojnog državljanstva rezerviste Vojske Srbije Milojka Spajića, primjetna je kampanja relativizacije koja prati objavljivanje novih podataka. Umjesto ozbiljne istrage, javnost sluša pravne i logičke akrobacije koje pokušavaju objasniti da podatak o pripadnosti rezervnom sastavu Vojske Srbije predstavlja sitan detalj.

Parlamentarna kampanja u Crnoj Gori je, dakle, de facto počela, sa novim kosturima koji ispadaju iz Spajićevog ormara i najavama predsjednika Skupštine Andrije Mandića o promjenama Ustava nakon izbora. Ove teme već sada određuju okvir buduće kampanje: pitanje kredibiliteta vlasti i karakter države nakon izbora.

Najznačajnije promjene na opozicionom planu dogodile su se unutar Evropskog saveza, koji pokušava da osnaži koaliciju manjih vanparlamentarnih stranaka. Ipak, kako bi proizveli stvarni sinergijski efekat, neophodno je pronaći političkog lidera koji može objediniti biračko tijelo. DPS, uprkos izazovima, čini se da uspijeva da sačuva monolitnost i obnovi svoju organizaciju na terenu.

Međutim, značajan dio birača očekuje nacionalno izraženiji stav od DPS-a, posebno u trenutku kada se napada crnogorski identitet, što bi moglo dovesti do apstinencije dijela biračkog tijela. Najveći izazov za DPS ostaje pronalaženje ravnoteže između političke transformacije i odbrane od narativa koji su protiv njih sistematski građeni.

Predstojeći izbori će otkriti mehanizme uticaja na izborni proces. Formiranje novih stranaka na opozicionom prostoru bi bilo politički nepametno, jer će ovi izbori definisati trajektoriju Crne Gore za narednih nekoliko decenija.

Fenomen ponašanja manjinskih partija takođe će biti prisutan, jer pokušavaju opravdati saradnju sa velikosrpskim nacionalistima. Demokrate se suočavaju sa izazovima političkog opstanka kroz stvaranje novih afera, dok će se njihova uspješnost zavisiti od sposobnosti međunarodne zajednice da pomogne u obuzdavanju političkih pritisaka.

Jakov Milatović, predsjednik države, ne pokazuje namjeru da se aktivno uključi u partijsku politiku, što može stvoriti dodatne izazove za njegov politički opstanak. Mandić, pak, može pokušati da okuplja birače iz različitih političkih spektra, dok će PES morati da nadomjesti nedostatak infrastrukture i suoči se sa aferama.

Izbori u Crnoj Gori nose nekoliko otvorenih dilema, a Preokret Srđana Perića može biti pozitivno iznenađenje ukoliko uspije proširiti podršku iz Podgorice na druge urbane centre. Očekivanja su da će se tokom kampanje pojaviti novi ekonomsko-populistički paketi, što će biti ključno za uspjeh opozicije.