Turska, Saudijska Arabija i Pakistan potpisali sporazum o zajedničkoj odbrani
Turska, Saudijska Arabija i Pakistan potpisali su Pakt o zajedničkoj odbrani, koji analitičari nazivaju 'muslimanskim NATO-om'. Sporazum uključuje obavezu da će napad na jednu od zemalja biti smatran napadom na sve tri.

Početkom avgusta 2026. godine, Turska, Saudijska Arabija i Pakistan potpisali su Pakt u Meki o zajedničkoj odbrani, koji su neki analitičari nazvali 'sunitski savez', pa čak i 'muslimanski NATO'. Ovaj sporazum tumači se kao poruka nekim zemljama, pre svega Iranu i Izraelu, dok drugi smatraju da odražava želju ovih zemalja da smanje zavisnost od Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u pogledu bezbjednosti.
Ministarstvo spoljnih poslova Pakistana je saopštilo da će napad na bilo koju od tri države 'smatrati se napadom na sve njih', kada je sporazum potpisan 7. avgusta. Tri zemlje nastoje da ojačaju bezbjednosne veze, s obzirom na to da je Saudijska Arabija uvučena u rat na Bliskom istoku i da je poremećena plovidba kroz Ormuski moreuz, ključan za snabdijevanje naftom.
Saudijska Arabija, koja se suočava sa pretnjama od iranskih projektila, smatra se jednom od najjačih saveznica SAD-a u regionu. Ove tri zemlje su već ranije objavile zajednički sporazum o odbrani, dok je Turska članica NATO-a, vojne alijanse koju predvode SAD. Ipak, sve je više nagađanja jer tekst sporazuma nije javno objavljen, a kritičari smatraju da tri zemlje, koje nisu kopneno povezane, nemaju iste nacionalne interese.
Prema sporazumu, napad na jednu od tri zemlje smatraće se napadom na sve tri. Turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan opisao je ovu obavezu kao 'tehnički identičnu' Članu 5 NATO ugovora o kolektivnoj odbrani. Međutim, analitičari napominju da ovaj savez treba smatrati 'izjavom o namerama', a ne obavezom na način kako je definisana u ugovoru Severnoatlantske alijanse.
Neki analitičari smatraju da je Pakt iz Meke odgovor na sukob na Bliskom istoku i američko-izraelski rat sa Iranom. Potpisnice su dve zemlje u kojima su suniti većina, Turska i Pakistan, kao i Saudijska Arabija, koja je regionalni rival Teherana. Ipak, turski zvaničnici naglašavaju da je proces potpisivanja sporazuma započet pre aktuelnog sukoba i napetosti u regionu.
Išak Dar, ministar spoljnih poslova Pakistana, naglasio je da sporazum nije usmjeren protiv bilo koje zemlje. Saudijska Arabija, koja se suočava sa sve većim pretnjama, može imati najviše koristi od ovog saveza, dok će Turska i Pakistan takođe imati svoje prednosti. Ovaj savez je nadogradnja postojećih odnosa i sporazuma između ove tri zemlje.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je da njihova vizija ne obuhvata samo tri zemlje, već teže daljem širenju. Egipat se već smatra prirodnim partnerom i mogao bi se pridružiti ovom savezu, iako egipatski predsjednik Abdel Fatah el Sisi pokazuje oprez prema pridruživanjima blokovima zbog rizika od narušavanja odnosa sa drugim zemljama.
Komentari
Demokrate i crkvena hegemonija u Crnoj Gori
U Crnoj Gori se stvara dojam klerikalne hegemonije, gdje institucije postaju podređene crkvenim interesima. Ministarka i lokalne vlasti koriste klerikalni jezik, dok se političke stranke utrkuju u podršci crkvi.

Povezani članci
Popularno u Politika
- Mandić pozvao funkcionere na sjednicu o budućnosti koalicije ZBCG
- Nimanbegu: Građanski koncept države nikada nije zaživio u punom zamahu
- Osmani: SAD spriječile "mnogo veći napad Srbije" nakon Banjske
- Miloš Medenica optužuje ministra Šaranovića i bezbjednosni sektor
- Zašto suzavac na Trgu nezavisnosti vjerovatno vodi pravo do BIA i Beograda
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.





