Grčka zaustavila program za povratak vrhunskih naučnika, izazvani nezadovoljstvom
Pokušaj Grčke da vrati naučnike u zemlju putem EU finansiranog programa doživio je fijasko, ostavljajući mnoge naučnike razočarane.

Pokušaj Grčke da vrati vrhunske naučnike u zemlju nakon finansijske krize zaustavljen je, jer je ambiciozni program za preokretanje trenda odliva mozgova doživio fijasko. Grupa profesora, koja se nadala da će vratiti mlade istraživače kroz mnogo reklamirani program finansiran novcem Evropske unije (EU), sada se osjeća izdano, pošto su dugo čekali samo da bi saznali da program neće biti realizovan. Oni ističu da se niko iz vlade nije potrudio da ih obavijesti da je program mrtav.
"Sve te priče o 'prilivu mozgova' nisu šala, to je ogroman korak unazad", izjavio je Aristides Hacis sa Univerziteta u Atini za briselski Politiko. "Tokom finansijske krize novac je uložen u samo jednu oblast - istraživanja, jer je EU tome dala prioritet. Sada nema ničega, to je na samom dnu prioriteta", dodao je Hacis.
Procjenjuje se da je tokom grčke finansijske krize, koja je počela 2008, iz zemlje otišlo pola miliona ljudi. Ekonomija je tada smanjena za četvrtinu, a stopa nezaposlenosti dostigla je 28 odsto. Grčka je ranije imala masovne migracije, uključujući u decenijama poslije Drugog svjetskog rata, ali tada nije emigriralo toliko visoko obrazovanih građana.
Inicijativa "Vraćanje mozgova" (Brain Regain) vladajuće konzervativne Nove demokratije podrazumijeva nekoliko šema, poput oslobađanja od poreza na prihod od 50 odsto tokom sedam godina. Prema podacima OECD, situacija se popravila, jer se od 2021. bilježi povećanje broja ljudi koji se vraćaju u Grčku. Godine 2023. se prvi put od početka krize vratilo više nego što je otišlo, dok je 69.000 građana napustilo Grčku, a 98.000 se vratilo.
Međutim, problem su naučnici, čije nezadovoljstvo je izazvao projekat grčke vlade "Vjeruj tvojim zvijezdama", program finansiranja istraživanja vrijedan 80 miliona eura, podržan iz fonda EU za oporavak nakon pandemije kovida. Istraživački timovi pozvani su da dostave predloge, a izabrano je 145 od 1.241 prijavljenog. Nakon više žalbi, lista projekata koji mogu da dobiju sredstva objavljena je u julu prošle godine, kada su počeli problemi.
Više od 200 onih čiji projekti nisu prošli izrazilo je bojazni u vezi procesa evaluacije, a neki su se žalili i Evropskom javnom tužilaštvu. Ministarstvo razvoja je početkom ove godine saopštilo da je iz programa već isplaćeno oko 40 miliona eura, a da će ostalo biti isplaćeno do kraja programa 31. decembra 2029. Žalbe su se nakon toga pojačale, a neki od izabranih su uputili formalni zahtjev ministarstvu obrazovanja tražeći detalje o tome na šta je novac potrošen kada program još nije počeo.
Novi problem nastao je kada je ministarstvo obrazovanja saopštilo da program "Vjeruj tvojim zvijezdama" više neće dobijati fondove EU, jer nije moguće sprovesti ga u okviru postavljenom u Fondu za otpornost i oporavak. Prošlog mjeseca ministarstvo finansija je saopštilo da će nastojati da obezbijedi sredstva "da se riješe zaostale finansijske obaveze". Ova izjava je vratila nadu da će problem biti rešen, ali Hacis tvrdi da je u pitanju "pravni trik" i da ministarstvo obrazovanja nema pravnu obavezu pošto ugovori nisu potpisani nakon početnog objavljivanja prihvaćenih predloga.
"Ono što se dogodilo krši osnovni princip koji je svetinja u državama sa vladavinom prava - legitimno povjerenje građana u državu", rekao je Hacis. "Možda ne postoji ugovorna obaveza, ali tu su politička, moralna, čak i pravna obaveza", istakao je on.
Petro Buras-Valianatos sa Univerziteta u Atini izjavio je za Politiko da je najveći problem što se vlada nikada nije sastala sa naučnicima, niti im je dala razumno objašnjenje šta se desilo, stvarajući još veće probleme sa naučnom zajednicom. Buras-Valianatos se vratio u Grčku 2022. iz Edinburga, gdje je 15 godina gradio karijeru, i kaže da mu nije žao, ali da uslovi za povratak nisu dobri.
Prema preliminarnim statistkama, potrošnja Grčke za istraživanja opada, a u 2025. se spustila na 1,27 milijardi evra, ili 0,51 odsto bruto domaćeg proizvoda, sa 1,3 milijarde u 2024. "Finansiranje i male plate su veliko pitanje. Treba osnovati nezavisno tijelo koje bi alociralo novac za istraživanja i držalo se međunarodnih standarda kada je riječ o evaluaciji. Mi smo mala zemlja, svi se znamo, zato veliki broj evaluatora treba da budu stranci", rekao je Buras-Valianatos.
Komentari
Demokrate i crkvena hegemonija u Crnoj Gori
U Crnoj Gori se stvara dojam klerikalne hegemonije, gdje institucije postaju podređene crkvenim interesima. Ministarka i lokalne vlasti koriste klerikalni jezik, dok se političke stranke utrkuju u podršci crkvi.

Povezani članci
Popularno u Politika
- Mandić pozvao funkcionere na sjednicu o budućnosti koalicije ZBCG
- Nimanbegu: Građanski koncept države nikada nije zaživio u punom zamahu
- Osmani: SAD spriječile "mnogo veći napad Srbije" nakon Banjske
- Miloš Medenica optužuje ministra Šaranovića i bezbjednosni sektor
- Zašto suzavac na Trgu nezavisnosti vjerovatno vodi pravo do BIA i Beograda
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.





