Đukić: Kraj rata u Ukrajini se ne nazire, sukob ulazi u još žešću fazu

Četiri i po godine od početka sukoba u Ukrajini, rat postaje sve krvaviji. Srećko Đukić ističe da se kraj ne vidi, dok se tehnologija sukoba značajno promijenila.

0
Đukić: Kraj rata u Ukrajini se ne nazire, sukob ulazi u još žešću fazu

Četiri i po godine od početka rusko-ukrajinskog sukoba ne samo da se ne nazire kraj, već rat postaje sve krvaviji i neizvjesniji. Naročito se rasplamsao od kada je Kijev posljednjih mjeseci demonstrirao veliku sposobnost da pogađa ciljeve u dubinu ruske teritorije koristeći dronove dugog dometa. Rusija uzvraća dronovima, ali balističkim raketama. Sve je više civilnih žrtava, uništava se infrastruktura na obje strane, gore rafinerije u Rusiji, tankeri u Crnom moru, od nedavno i logistički centri najvećih kompanija. Šteta za ruske kompanije mjeri se milijardama dolara.

Bivši diplomata i politički analitičar Srećko Đukić ističe za RTCG da je rat dobio sasvim novu dimenziju. "Današnji rat i onaj od prije godinu dana ili onaj od prije četiri i po godine, to su tehnološki potpuno dva različita rata. Zaista ovim ratovima sada upravljaju dronovi, jer dronovi dominiraju i s jedne i s druge strane, a posebno sa ukrajinske strane. Ona je tu, ipak, uspjela da tehnološki bar u jednom vremenu pobijedi i Rusiju i postala je u stvari jedna vodeća zemlja u svijetu po dronovima. Moram reći da se u ovom trenutku kraj rata ne vidi i nema spremnosti da se rat prekine, pogotovo s ruske strane", ističe Đukić.

Objašnjava da Rusija ostaje i dalje kao na samom početku rata sa istim ciljevima i istim namjerama. Ona to vješto na jedan način predstavlja jedan dan, na drugi način drugi dan, ali ona suštinski ne odustaje od svojih ratnih ciljeva koje je proklamovala kada je počela napad na Ukrajinu. "Treba očekivati da će taj rat biti još žešći. Pored dronova u rat su uvedene rakete i balističke i Rusija osjeća udare ukrajinskih raketa. To je povezano s jednom činjenicom koja kod nas je jako malo poznata da je Ukrajina raketna zemlja. Za vrijeme Sovjetskog saveza u Ukrajini su pravljene najveće i najbolje rakete Sovjetskog saveza. Dakle, ta sposobnost da se prave rakete, evo sad je ponovo došla i Ukrajina je samostalno izišla na nivo raketne države i pored dronova sve više gađaju raketama razne logističke ciljeve širom Rusije", naglašava Đukić.

Dronovi, kaže, dostižu čak do dvije, tri hiljade kilometara, to su velike daljine. "Iz Rusije je počeo rat i sada se vratio na teritoriju Rusije. Ne vidimo kraj rata, nema spremnosti da se taj rat prekine jer on nosi sve više civilnih žrtava, sve više razaranja i objektivno postoji strah da će ova sljedeća zima biti jedna od najtežih ratnih zima, s obzirom da se Rusija sprema da uništi sva energetska postrojenja Ukrajine. Koliko vidimo i Ukrajina pokušava da ne ostane dužna. Ona objektivno prijeti da će da vraća istom mjerom", navodi analitičar.

Dodaje i da sva ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da Ukrajinci ne žele da prekinu rat na jednoj nepravednoj osnovi i spremni su da izdrže taj rat i dalje. Što se pak tiče stanja u Rusiji, tu je vrlo teško imati neke objektivne ocjene, mada analitičari pokazuju i govore da se stanje mijenja i da je sve manja podrška ratu i ratnoj politici Vladimira Putina.

"Međutim, to može da bude vrlo varljivo, imajući u vidu vladajući sistem u Ruskoj federaciji i predstojeće izbore za Državnu dumu u Rusiji. To može da donese novi, rekao bih, zamah u ratu. S obzirom da je Putin sada već, vidimo, u obilasku Rusije i u jednom pokušaju da javno mnijenje pridobije za rat", kazao je on.

Inicijative spolja, one kao da su zamrle. Više se ne pominje mogućnost pregovora. "Vrlo teško će neko da prihvati pregovore, pa čak i Tramp koji je imao naivna shvatanja o tom ratu. Zašto? Zato što su pozicije dvije strane ukopane, pogotovo pozicija ruske strane. Ona ni u jednoj varijanti, vi možete slušati da, na primjer danas jednu interpretaciju, sjutra drugu, prekosjutra treću, ali kad ih sve međusobno vi povežete i analizirate, vidite da on, da, da ratni ciljevi Rusije nisu promijenjeni i ona ne želi prekid rata ni po koju cijenu. Ukrajina je spremna da to uradi, međutim, nema odziva na drugoj strani i zbog toga nema posrednika. Sjedinjene Američke Države se nerado ponovo vraćaju na teren posredništva jer godinu dana koliko su posredovale one u tom ratu ništa nisu uspjeli da urade", ocijenio je Đukić.

Ističe da je očito da će rat trajati i da se mir može očekivati tek kad jedna od strana pokaže znakove iscrpljenosti. "Izgleda da će rat morati ipak da se riješi na terenu, a ne za stolom", smatra Đukić.

Ruski predsjednik Vladimir Putin posjetio je prije par dana jedno od četiri Kurilska ostrva na koje pravo polažu i Rusija i Japan. Na pitanje da li je ova iznenadna posjeta povezana s ratom u Ukrajini i kome je on želio da pošalje poruku, Đukić odgovara da je Rusija ušla u rat sa Ukrajinom u uvjerenju da on taj rat može da vodi i da dobije malim prstom. "Pokazalo se da je to jedna velika zabluda. Došlo do toga da će rat trajati sigurno pet godina, a nažalost, svi su izgledi i više od pet godina. Prema tome, stanje je takvo da mislim da ovo putovanje Vladimira Putina po dubini Rusije i upravo pokušaj demonstracije ovog što sam na početku rekao, Rusija može izdržati sve ispite i sve teškoće u ovom ratu. I on je, evo, napravio sad jednu demonstracionu posjetu Kurilskim ostrvima koja su sporna i o kojima su pregovarali i Sovjetski savez toliko godina s Japanom i sam Putin je pregovarao sa Japanom niz godina i bio je te pregovore doveo do toga da se stekao utisak da se to može riješiti podjelom teritorije. Dva ta ostrva da dobiju Japanci, a dva da ostanu Rusima. Međutim, ništa od toga nije bilo. I ta politika provokacija sa tim Kurilskim ostrvima nikako ne ide u korist Rusije da poveća svoj prestiž u međunarodnim odnosima. Naprotiv ona je sada izazvala Japan i dobila u njemu još jednog žešćeg neprijatelja" ocijenio je Đukić.

Komentari

Pročitaj još

Demokrate i crkvena hegemonija u Crnoj Gori

U Crnoj Gori se stvara dojam klerikalne hegemonije, gdje institucije postaju podređene crkvenim interesima. Ministarka i lokalne vlasti koriste klerikalni jezik, dok se političke stranke utrkuju u podršci crkvi.

Demokrate i crkvena hegemonija u Crnoj Gori

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.