Vučević napao Spajića zbog knjige iz 2008, netačno da se ne spominju Srbi

Miloš Vučević optužio crnogorske vlasti da udžbenikom 'Poznavanje društva 5' brišu Srbe iz obrazovanja, što se ne potvrđuje sadržajem knjige.

0
Vučević napao Spajića zbog knjige iz 2008, netačno da se ne spominju Srbi

Bivši premijer Srbije i predsjednik Srpske napredne stranke, Miloš Vučević, optužio je crnogorske vlasti da udžbenikom „Poznavanje društva 5“ za peti razred osnovne škole „brišu“ Srbe iz obrazovnog sistema. U objavi na društvenoj mreži Fejsbuk, Vučević je naveo da su Srbi „potpuno izbrisani“, te da se ne navode „ni kao konstitutivni narod, ni kao nacionalna manjina“. On je optužio premijera Milojka Spajića da „sprovodi antisrpsku ideologiju i antisrpsku histeriju“.

Međutim, sadržaj samog udžbenika ne potvrđuje najteže od iznijetih optužbi. Na strani 61 knjige nalazi se grafikon „Nacionalna pripadnost stanovništva Crne Gore po popisu iz 2011. godine“, na kojem su Srbi prikazani kao druga po veličini zajednica u državi, odmah iza Crnogoraca. Ova tvrdnja da su Srbi „potpuno izbrisani“ pobija se stranicom same knjige na koju se prigovor odnosi.

U svojoj objavi, Vučević je postavio pitanje: „Milojko, znaš li da brišeš svoje pretke?“, uz sliku koja prikazuje navodne nedostatke u udžbeniku. Bivši srpski premijer je dodao da su udžbenici bez Srba „samo delić njihove opasne agende koja za cilj ima širenje mržnje prema svemu srpskom i pokušaj poništavanja svega što je u vezi sa Srbima“. Poručio je da „naš narod u Crnoj Gori zna da smo uz njega i da ćemo se uvek boriti za očuvanje njihovog kulturnog i duhovnog identiteta“.

Povod za reakciju Vučevića bila je objava nekadašnjeg poslanika Vladimira Dobričanina (Ujedinjena Crna Gora), koji je na društvenim mrežama podijelio dijelove istog udžbenika, uporedivši autore sa nacističkim propagandistom Jozefom Gebelsom. Dobričanin je, takođe, problematizovao „strasno navijanje za reprezentaciju Crne Gore“, nazivajući to tendencioznim i sugestivnim. Pitao se i u koju zajednicu ubrojiti Srbe, komentarišući pitanje da se navede najmanje pet zajednica (nacija, nacionalna manjina, manjinski narod, etnička grupa) i slično.

Ustav Crne Gore, međutim, propisuje da je službeni jezik crnogorski, ali da su „u službenoj upotrebi i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik“. Srpski jezik je takođe poimenično naveden u najvišem pravnom aktu države. U članu 1, Crna Gora je određena kao „građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde“, a članu 2 kao nosilac suverenosti utvrđen je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo.

Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, u odgovoru medijima, naveo je da je udžbenik „Poznavanje društva 5“, objavljen 2008. godine, u obrazovnom sistemu gotovo dvije decenije. Iako se u njemu nalaze podaci popisa iz 2011. godine, izdanje iz 2008. nije moglo sadržati te podatke, jer je popis sproveden tri godine kasnije. U odgovoru su naglasili da godina izdanja nije opravdanje za eventualne nedostatke i da se sadržaj udžbenika mora sagledati odgovorno.

U Zavodu smatraju da pitanja sadržaja udžbenika treba da budu predmet stručnog i institucionalnog rada, a ne dnevno-političkih polemika. Takođe, naglašavaju da je formiran novi saziv Nacionalnog savjeta za obrazovanje, koji ima ulogu u postupcima odobravanja i kvaliteta udžbenika.

Komentari

Pročitaj još

Demokrate i crkvena hegemonija u Crnoj Gori

U Crnoj Gori se stvara dojam klerikalne hegemonije, gdje institucije postaju podređene crkvenim interesima. Ministarka i lokalne vlasti koriste klerikalni jezik, dok se političke stranke utrkuju u podršci crkvi.

Demokrate i crkvena hegemonija u Crnoj Gori

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.