Sagovornici ukazuju na mane Predloga zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom

Crna Gora se priprema za novi zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom, ali stručnjaci upozoravaju na nedostatke koji smanjuju njegovu efikasnost.

3
Sagovornici ukazuju na mane Predloga zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom

Crna Gora uskoro bi mogla dobiti novi zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom, međutim, direktorica Akcije za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović naglašava da će njegovi dometi biti znatno manji od očekivanih. Ona je izjavila za 'Vijesti' da će država moći da oduzima imovinsku korist veću od 50.000 eura samo u slučajevima krivičnih djela počinjenih u okviru kriminalnog udruženja ili organizacije.

Prema Mrdović, mogućnost oduzimanja imovine vezana je isključivo za krivična djela organizovanog kriminala, što smanjuje domete zakona u poređenju sa očekivanjima javnosti. Vlada je prošle sedmice uputila Skupštini predlog koji će biti razmatran na vanrednoj sjednici 24. avgusta, a koji se bavi uslovima za oduzimanje imovine, postupkom njenog oduzimanja i upravljanjem tom imovinom.

Uvođenje modela trajnog oduzimanja imovine prije donošenja pravosnažne presude, kako je objašnjeno iz Ministarstva pravde, zasniva se na članu 16 Direktive EU o povratu i oduzimanju imovine. Obrazloženje navodi da se u ovom posebnom postupku ne odlučuje o krivičnoj odgovornosti, već o zakonitosti porijekla imovine.

Pravna sudbina oduzete imovine ne zavisi od ishoda krivičnog postupka, dok imalac i treća lica imaju mogućnost da dokažu zakonito porijeklo imovine. Primjena ovog modela je ograničena na najsloženije oblike kriminaliteta, a uslovi uključuju potvrđenu optužnicu i utvrđenu očiglednu nesrazmjeru između vrijednosti imovine i zakonitih prihoda.

Iz Vlade tvrde da slični modeli postoje u EU, tako da u Sloveniji zakon o oduzimanju nezakonite imovine propisuje da se imovina smatra nezakonitog porijekla ako se ne dokaže suprotno. U Crnoj Gori, imovinska korist može se oduzeti nakon pravosnažne presude, ali sa minimumom od 5.000 eura.

Mrdović ističe značaj uloge suda u procesu oduzimanja imovine, naglašavajući da uspjeh zavisi od nezavisnosti i objektivnosti tužilaca i sudija. Predloženi zakon takođe reguliše digitalnu imovinu, ali kritikuje nedostatak odredbi koje bi omogućile zaključenje ranije započetih postupaka prema novom zakonu.

ASP je uočila više nedostataka tokom javne rasprave o predlogu, uključujući opseg oduzimanja imovine koji bi trebao biti niži. Mrdović navodi da nije prihvaćen ni njihov prijedlog za imperativne odredbe za zamrzavanje imovine sumnjive prirode.

Jedan od ključnih problema, prema Mrdović, jeste što zakon ne predviđa trajno čuvanje evidencija o oduzetoj imovini. Osim toga, u slučaju Marovića, predloženo je da se razmotri oduzimanje imovine ljudima koji bjekstvom izbjegnu zatvorske kazne, ali je Ministarstvo to ocijenilo kao zadiranje u zakonito stečenu imovinu.

U međuvremenu, advokatska komora i kompanija Citadel Group iznijeli su primjedbe na predlog zakona, smatrajući da su garancije prava na odbranu nedovoljne, dok Citadel ukazuje na problem trajnog oduzimanja prije nego što je utvrđena krivica. Kako bi se unaprijedila finansijska istraga, zakon predviđa da se finansijske institucije obavežu na dostavljanje podataka potrebnih za otkrivanje imovine stečene kriminalom.

Komentari

Pročitaj još

Raskol u Crnoj Gori: Da li se zaista mijenja politika?

U Crnoj Gori se dešava raspad političke konstrukcije brendirane kao 'oslobođenje'. Postavlja se pitanje da li su raskoli između vođa stvarni ili fingirani, a suština politike ostaje nepromijenjena.

Raskol u Crnoj Gori: Da li se zaista mijenja politika?

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.