HRA: Vladini amandmani ne donose promjene u zakonima o UP i ANB

Akcija za ljudska prava (HRA) je saopštila da vladini amandmani na zakone o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) ne donose ono što je najavljeno Sporazumom o prevazilaženju parlamentarne krize, a to su stvarne garancije pravičnog postupka i privatnosti.

Umjesto toga, HRA navodi da oba predloga rješavaju samo dio problema, dok ključni nedostaci ostaju netaknuti. U Zakonu o unutrašnjim poslovima mijenja se sastav komisije, ali ne i (ne)pravičnost postupka. "Suština problema nije riješena: policijski službenik i dalje nema pravo da bude upoznat sa razlozima bezbjednosne smetnje koja mu se stavlja na teret, niti da se o njoj izjasni prije odluke", ističu iz HRA.

Oni dodaju da je Vladin amandman koji se bavi isključivo sastavom Komisije problematičan, jer broj članova postaje paran, a zakon ne propisuje potrebnu većinu ni šta se dešava ako je ishod glasanja 3:3. Takođe, uloga tužioca je simbolična, jer Komisija može odlučiti i suprotno njegovom stavu. "Ova ključna pitanja se ne uređuju zakonom, već ostaju za podzakonske akte i interna pravila Komisije, što je suprotno načelu zakonitosti", poručuju iz HRA.

HRA je tražila mješovitu, sedmočlanu, depolitizovanu komisiju, uz jasna procesna načela i pravo na djelotvornu odbranu. "Ništa od toga nije uvršteno u trenutni predlog", naglašavaju. Što se tiče Zakona o ANB, HRA ističe da su izmjene parcijalne i nedosljedne, iako su uvedene određene pozitivne promjene poput sudskog nadzora nad pristupom osjetljivim podacima pravnih lica.

Međutim, najopasnije tačke sistema tajnog nadzora ostaju netaknute. ANB i dalje može primjenjivati najinvazivnije mjere tajnog nadzora bez prethodne sudske odluke, a član 18 Zakona o ANB, koji uređuje mjere snimanja i praćenja, nije dotaknut. HRA zahtijeva da se sve mjere podvrgnu prethodnoj sudskoj kontroli.

Odgovornost je sada na Skupštini i poslanicima da usvajanjem amandmana koje je HRA dostavila dorade predložena rješenja i usklade ih sa Ustavom Crne Gore, međunarodnim standardima ljudskih prava i praksom Evropskog suda za ljudska prava.