Brisel zapošljava prevodioce za crnogorski jezik

Dok se Crna Gora približava članstvu u EU, Brisel zapošljava službenike koji govore crnogorski, čime počinje praktičan rad potreban da taj jezik postane 25. zvanični jezik u Uniji. Pravna služba Savjeta EU traži asistente da pomognu u izradi ugovora o pristupanju Crne Gore EU, koji sadrži pravila pod kojima se zemlja pridružuje bloku, kao i kod prevođenja zakona, piše danas briselski portal Politiko.

"Otvaraju se prve mogućnosti za građane Crne Gore da grade karijere u institucijama EU", rekla je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević. Crna Gora je zatvorila polovinu poglavlja u pregovorima o članstvu u EU i želi da postane 28. članica bloka do 2028. Pošto uđe u EU, crnogorski će biti uključen među zvanične jezike EU.

Kako je za Politiko rekao diplomata uključen u pregovore o pristupanju uz uslov anonimnosti, Crna Gora će koristiti latinicu a ne ćirilicu za dokumenta EU. U zemlji se inače oba pisma uče u školama ali se latinično više koristi.

"Crnogorski jezik razumiju oni koji govore hrvatski, srpski i bosanski i između tih jezika postoje manje razlike. Sličnosti među južnoslovenskim jezicima veće su od 95 procenata", rekao je za Politiko profesor lingvistike na Univerzitetu Crne Gore Igor Lakić. EU zapošljava armiju prevodilaca kako bi osigurala da se njeno zakonodavstvo razumije na 24 zvanična jezika, što košta oko milijardu eura godišnje.

Ako crnogorski postane 25. jezik, blok će morati da zaposli još prevodilaca i tumača, uprkos sličnostima tog jezika sa hrvatskim. Lakić smatra da su prevodioci za crnogorski potrebni, uprkos sličnosti sa hrvatskim, jer se ne radi samo o lingvističkom pitanju, već i o "političkim, ekonomskim i drugim karakteristikama... koje jedino prevodioci iz te četiri zemlje mogu pravilno da prenesu na različite jezike".

Jezička politika na Balkanu inače je zaoštrena. Podgorica je stavila crnogorski jezik u ustav i uspješno je nastojala da se međunarodno prizna dok ga je susjedna Srbija napala kao politički izum.