Opštinske deklaracije bez pravnog osnova: Politički rijaliti u Crnoj Gori

Politički analitičar Srđan Vukadinović komentarisao je usvajanje opštinskih deklaracija o povlačenju priznanja Kosova, nazivajući to političkim rijalitijem bez pravnog osnova.

4

Politički analitičar Srđan Vukadinović komentarisao je usvajanje deklaracija o povlačenju odluka o priznanju Kosova u Zeti i Pljevljima, kao i odbijanje da se ista usvoji u Nikšiću, nazivajući to svojevrsnim političkim rijalitiem namijenjenim kratkoročnim unutrašnjopolitičkim potrebama. Vukadinović je kazao da takvo djelovanje može imati negativan efekat po one koji su uključeni u cijeli proces.

On je istakao sudbinu inicijative Demokratske narodne partije (DNP) za „otpriznavanje“ Kosova, nakon što je Nova srpska demokratija (NSD) „džentlmenski“ odbila, obrazlažući da tu državu „nikada nijesu ni priznali“. Odbijanje je bilo očekivano, s obzirom na to da su skupštine Zete i Pljevalja imale većinu za donošenje deklaracija koje bi promijenile odnos prema Kosovu. Razlozi zašto Nikšić nije među njima su brojni, ali nezvanične informacije ukazuju na to da su zvaničnici Evropske unije upozorili crnogorske kolege da ne smije biti „otpriznavanja“ Kosova.

Prema posljednjim reakcijama, NSD je odlučio da, bar za sada, zaustavi te aktivnosti. Vukadinović smatra da to nije uvjerljiv dokaz da su obje stranke, DNP i NSD, odustale od svojih političkih pozicija, ističući da su deklaracije o nepriznavanju Kosova u Zeti i Pljevljima pokazale „potpunu rašomonijadu“ među bivšim partnerima u parlamentarnoj većini.

„Ove deklaracije predstavljaju politički rijaliti, jer nemaju pravni osnov, već mogu imati samo politički ili simbolički značaj. Ustavnopravno i zakonski, država je ta koja priznaje ili povlači priznanje drugih država. Na nivou Vlade i državne vlasti, prema pitanju „otpriznavanja“ Kosova, odnosi se prilično hladno, jer znaju da lokalne deklaracije ne mogu dovesti do radikalnog poteza na državnom nivou“, precizirao je Vukadinović.

Vukadinović je dodao da ovi politički potezi imaju više ciljeva, a prvi je obraćanje biračkom tijelu. DNP pokušava da se nametne kao predvodnik prosrpskog biračkog tijela, kako bi dobio više glasova od NSD, uz nadu da će promijeniti trenutni negativni bilans u parlamentu – tri prema sedam poslanika. DNP kroz tradicionalna i identitetska pitanja, među kojima je i priznanje Kosova, pokušava da se dodatno pozicionira pred naredne izbore, s ciljem da započne predizbornu kampanju usmjerenu prema ciljnoj grupi birača u Crnoj Gori.

Drugi cilj može biti pokušaj pritiska na državu, da se usvajanjem većeg broja deklaracija izvrši politički pritisak, ali to samo ukazuje da je DNP-u „važniji kvantitet nego kvalitet“. Nikšić je, međutim, takvom pristupu zadao veliki udarac, jer predstavnici opštinske vlasti nijesu komentarisali pitanje priznanja Kosova, ističući da to nije pitanje za lokalne zajednice, nego za državu. To je veoma mudar potez, kojim je izbjegnut direktan sukob između NSD-a i DNP-a.

Vukadinović je takođe ukazao na promjenu političkog kursa NSD-a, ističući da je njen predsjednik Andrija Mandić, koji je donedavno kritikovao Brisel, sada „rado viđen gost na mnogim evropskim i svjetskim adresama“. On je naglasio da bi povlačenje priznanja Kosova na državnom nivou predstavljalo „radikalan udarac međunarodnom kursu Crne Gore i njenom putu ka Evropskoj uniji“. Iako je nekoliko zemalja, kao što su Španija, Grčka, Kipar, Slovačka i Rumunija, odbilo priznanje Kosova, većina u EU jeste, pa bi Crna Gora mogla doći u sukob sa više od tri četvrtine članica.

Na kraju, Vukadinović je komentarisao gubitak DNP-a u borbi za srpski jezik i nacionalne simbole u Crnoj Gori, nakon što je Savjet Evrope pozvao na formiranje tijela koje će raditi pristupnu dokumentaciju na crnogorskom jeziku. "Priča o srpskom jeziku se završava time da Crna Gora u Evropsku uniju ulazi sa crnogorskim kao službenim jezikom. Više nema govora o tome da drugi jezik bude službeni. Sada je jasno da neće biti promjena ni identitetskih simbola, poput zastave, grba, himne, niti bilo kojeg drugog državnog obilježja. Crna Gora će postati 28. članica Evropske unije sa crnogorskim jezikom kao službenim i sa identitetskim obilježjima koja su trenutno važeća i koja većina građana Crne Gore prihvata kao svoja“, zaključio je Vukadinović.

Komentari

Pročitaj još

Vučji do nije Kosovo!

Na mjestu Bitke na Vučjem dolu održana je političko-crkvena predstava koja dovodi u pitanje stvarnu prirodu crnogorske pobjede iz 1876. godine.

Vučji do nije Kosovo!

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.