Hrvatska blokira Poglavlje 14: Neriješena granica s Crnom Gorom

Dok Hrvatska traži od Crne Gore da ubrza rješavanje međusobnih sporova, posebno vezanih za razgraničenje na moru, pitanje vazdušnog prostora nad ovim vodama postalo je ključno. Zagreb je blokirao zatvaranje Poglavlja 14 (saobraćajna politika) u pregovorima s Evropskom unijom zbog spornog statusa vazdušnih mapa.

Hrvatska smatra da trenutni prikaz vazdušnog prostora može oslabiti njen položaj u budućem razgraničenju s Crnom Gorom, s obzirom da granice vazdušnog prostora treba da se poklapaju s onima na kopnu i moru. Crna Gora, koja nema precizno određenu granicu s Hrvatskom na moru, snosi posljedice ovog problema koji traje više od 30 godina.

Naime, radi se o pojasu površine oko 3.700 kvadratnih kilometara nad jugozapadnim Jadranom, za koji Crna Gora smatra da bi trebao biti unutar njenih teritorijalnih voda. Međutim, zbog nesuglasicama oko granice na kopnu, između dvije države postoje različita viđenja kako se granična linija nastavlja na moru, što ima ozbiljne ekonomske reperkusije.

Način na koji se granica postavlja na moru određuje ko će biti 'gospodar' teritorijalnog mora i isključive ekonomske zone. Pitanje suvereniteta nad dijelom vazdušnog prostora također je sporno, a već skoro tri decenije važi poseban status za pružanje usluga kontrole leta.

U međuvremenu, dolazi do promjena u sistemu kontrole leta, jer je nakon raspada SFRJ sporan ostao dio vazdušnog prostora nad vodama južnog Jadrana. Privremeno rješenje uspostavljeno je tako što je upravljanje tim dijelom vazdušnog prostora povjereno trećoj strani - Oblasnoj kontroli letjenja u Brindiziju, Italija.

Iako Italija ne polaže pravo nad tim vazdušnim prostorom, ACC Brindizi ostvaruje prihode od naknade za korišćenje vazdušnog prostora. Procjenjuje se da godišnje zarađuje između 2,5 i 3 miliona eura, s obzirom na veliki broj međunarodnih letova koji prolaze tim sektorom.

O pitanju razgraničenja između Crne Gore i Hrvatske razgovara se godinama, ali bez značajnijih pomaka. Granica na poluostrvu Prevlaka ostala je sporna od raspada bivše Jugoslavije, a kontrolu nad tim područjem preuzeli su posmatrači UN-a.

Hrvatska je 2008. godine pristupila pronalaženju trajnog rješenja, ali odnosi između dvije države su se dodatno zaoštrili nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u Jasenovcu. Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske pozvalo je Crnu Goru na konstruktivan dijalog i ubrzanje rješavanja otvorenih pitanja.

Crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo je da će nastaviti da pristupa rješavanju spornih pitanja otvoreno i u dobroj vjeri, te predložilo održavanje treće runde bilateralnih konzultacija u Podgorici do kraja avgusta.