Hrvatska koristi pregovarački proces kao pritisak

To što Hrvatska nije odobrila zatvaranje pregovaračkog poglavlja 14 - Saobraćajna politika, može se tumačiti i kao oblik političkog pritiska na Crnu Goru, ocjenjuje Andrea Popović iz organizacije Master. Iako Hrvatska, kao članica Evropske unije, ima pravo da u bilo kom trenutku ospori pregovarački proces, zanimljivo je, kaže Popović, da je to urađeno nakon što nam je zvanični Zagreb ispostavio više zahtjeva koji se, između ostalog, tiču Prevlake, broda 'Jadran' i ratne odštete.

Popović smatra da bi bilo zaista pojednostavljeno ovu situaciju predstaviti kao spor oko jednog ili dva tehnička pitanja iz oblasti saobraćaja. 'Naprotiv, mislim da je mnogo realnije zaključiti da Hrvatska koristi mehanizme koje članstvo u Evropskoj uniji omogućava kako bi ubrzala rješavanje bilateralnih pitanja koja godinama nisu zatvorena. Za Crnu Goru ne bi bilo dobro da zaoštrava situaciju', ističe Popović, dodajući da rješenje treba pronaći kroz diplomatiju.

'Odgovor Podgorice ne treba da bude politička konfrontacija, već ozbiljna i proaktivna diplomatija. Ono što je potrebno uraditi jeste intenzivirati dijalog sa Zagrebom, identifikovati sva otvorena pitanja', kaže Popović. Da otvorena pitanja treba rješavati dijalogom smatra i Nevenka Vuksanović iz CDM-a. Ne želi, pak, da daje konačnu ocjenu o tome da li se iza poteza Hrvatske krije politički motiv.

'Ako jeste kakav suptilan pritisak, to je pitanje na koje će vremenom odgovoriti postepeno, pretpostavljam hrvatska strana, ali u principu, čini mi se da se treba držati toga da nijedan dogovor u pregovorima nije konačan', smatra Vuksanović. Iako su nesuglasice oko poglavlja četrnaest na izgled samo tehničke prirode, analitičar iz Zagreba Žarko Puhovski smatra da Hrvatska pokušava da iskoristi svoju poziciju kako bi Crna Gora napravila ustupke u pregovorima.

'U pozadini, međutim, je i dalje, mislim, pokušaj da se Crnu Goru natjera na uzmak barem u nekima od onih pitanja koja su bila spomenuta od broda Jadran nadalje, a usput se i ovog puta na marginama pojavilo pitanje takozvanih zračnih karata, to jest karata koje bi implicirale gdje se nalazi granica između Crne Gore i Hrvatske, pogotovo granica na moru. Moje je uvjerenje, ne samo moje, da u pozadini i dalje stoji jedna vrsta političkog pritiska u kojem Hrvatska hoće iskoristiti svoju nadmoćnu poziciju kao članice kluba u koji Crna Gora tak želi ući', ocijenio je Puhovski.

Puhovski je napomenuo da je Zagreb imao negativna iskustva sa Slovenijom prilikom pristupanja Evropskoj uniji te da su hrvatski političari zaboravili na obećanje da neće sabotirati prijem novih članica u Evropsku uniju. Puhovski je zaključio i da je pogrešno to što se današnja Hrvatska našla pogođenom time što je u Podgorici usvojena Rezolucija o Jasenovcu.