Tajvanske lekcije o otpornosti od stranog miješanja

Crna Gora i zemlje regiona će morati još mnogo vremena da razviju sistemsku sposobnost odbrane od stranog miješanja. Iskustvo Tajvana pokazuje da se takva otpornost ne gradi u trenutku kada kriza počne, već godinama prije nje.

Tokom mog boravka, napustio sam Tajpej posljednjim letom prije udara tajfuna Bavi, jednog od najsnažnijih tajfuna koji je pogodio jugoistočnu Aziju. Dok su domaćini zračili samopouzdanjem i smirenošću, evropski gosti su osjećali paniku. Ova smirenost nije bila rezultat ravnodušnosti, već povjerenja u sistem, infrastrukturu i institucije koje su decenijama građene da odgovore na izazove.

Međutim, snažniji utisak od otpornosti na prirodne nepogode ostavio je njihov otpor na političke i geopolitičke pritiske. Tajvan se suočava sa stalnim pritiskom Narodne Republike Kine, koja smatra ostrvo dijelom svoje teritorije. Tajvan se, međutim, jednako samopouzdano priprema za svaki oblik agresije.

Dominantna tema koja prožima domaće i međunarodne razgovore, posebno nakon ruske agresije na Ukrajinu, jeste pitanje da li će Kina pokušati sličan scenario. Ipak, panike nema. Postoji svijest da je najbolja odbrana izgradnja sistema koji može da odgovori i prije nego što kriza nastupi. Prevencija, otpornost i povjerenje u institucije postali su dio političke kulture.

Mnogo toga u unutrašnjim raspravama Tajvana podsjeća me na Crnu Goru, ali postoji ključna razlika. Na Tajvanu postoji društveni konsenzus da strani hegemon nema pravo da učestvuje u unutrašnjim političkim procesima, dok u Crnoj Gori takav konsenzus nedostaje.

Tajvanske vladine agencije odgovaraju gotovo odmah na dezinformacije, čime očuvaju institucionalno povjerenje, shvatajući da je to prva meta svakog stranog malignog uticaja. To je lekcija koja je posebno važna za Crnu Goru, gdje Srbija i Rusija godinama rade na urušavanju povjerenja građana u institucije.

Zapadni Balkan postaje prostor gdje se pojavljuje još jedan 'crni vitez', spoljašnji akter koji region vidi kao geopolitički poligon. Iskustvo Tajvana ukazuje na trendove koji dolaze – Kina će svoje prisustvo na Zapadnom Balkanu sve više graditi kroz otvoreno političko djelovanje.

Primjeri poput posjeta predsjednika Vlade Milojka Spajića Kini i zaključivanja sporazuma sa Komunističkom partijom Kine pokazuju dio šire strategije političkog pozicioniranja Pekinga. Kao što je Rusija koristila Crnu Goru kao laboratoriju za metode hibridnog djelovanja, tako i Kina gleda na region kao prostor za testiranje novih modela političkog uticaja.

Nažalost, biće potrebno još mnogo vremena da Crna Gora i zemlje regiona razviju sistemsku otpornost na strano miješanje, što potvrđuje iskustvo Tajvana.