NATO samit u Ankari: Šta očekivati

Lideri NATO-a okupiće se u Ankari na samitu u utorak i srijedu, usred pritiska predsjednika Donalda Trampa da Evropa poveća izdvajanja za odbranu, kao i nakon mjeseci transatlantskih tenzija zbog rata u Iranu i Grenlanda. Česte kritike američkog predsjednika na račun NATO-a, zajedno sa najavljenim povlačenjem trupa iz Evrope i šestomjesečnim pregledom američkog vojnog prisustva na kontinentu, izazvale su neizvjesnost unutar saveza.

Administracija Donalda Trampa insistira da Evropa poveća ulaganja u odbranu i preuzme primarnu odgovornost za odbranu kontinenta. Očekuje se da će lideri fokus staviti na napredak ka ciljevima odbrambenog trošenja, jačanje vojne industrijske proizvodnje i način sprovođenja „preraspodjele tereta“ sa Sjedinjenih Američkih Država na Evropu.

Lideri 32 članice NATO-a, uključujući Trampa, prisustvovaće samitu. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, predsjednik Južne Koreje Li Džae Mjong, predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen očekuju se na večeri sa NATO liderima u utorak uveče.

Evropski lideri će nastojati da pokažu Trampu da ispunjavaju obećanje dato na prošlogodišnjem samitu u Hagu da će do 2035. godine trošiti 5% bruto domaćeg proizvoda na odbranu i srodne mjere. „U 2025. godini, evropski saveznici i Kanada povećali su ulaganja u ključne odbrambene potrebe za više od 139 milijardi dolara“, navodi se u nacrtu deklaracije samita, prema tekstu koji je vidio Reuters.

„Gradimo budućnost: jača Evropa u jačem NATO-u – modernizovan savez. Evropski saveznici i Kanada, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama, preuzimaju veću odgovornost za odbranu saveza“, takođe se navodi.

Očekuje se da će članice NATO-a ponovo potvrditi podršku Ukrajini i obećati dodatnu pomoć. „Za 2026. godinu, saveznici se obavezuju na 70 milijardi eura vojne opreme, pomoći i obuke za Ukrajinu i potvrđuju suverenu obavezu da održe najmanje isti nivo u 2027.“, navodi se u očekivanom saopštenju lidera. Dio sredstava doći će iz postojećih bilateralnih obećanja i iz kreditne linije Evropske unije koja obezbjeđuje 60 milijardi eura za ukrajinska ulaganja u odbranu i nabavku za period 2026–2027. Sjedinjene Američke Države se ne očekuju među finansijerima.

Dok je prošlogodišnji samit bio fokusiran na novi dogovor o potrošnji, ove godine cilj je povećanje proizvodnje oružja i jačanje inovacija u odbrambenoj industriji. Savez će u utorak u Ankari organizovati forum odbrambene industrije, na kojem se očekuje objava ugovora vrijednih desetine milijardi dolara.

Evropski zvaničnici zabrinuti su da bi rat u Iranu i Trampovo nezadovoljstvo reakcijom evropskih vlada mogli zasijeniti samit. U nacrtu deklaracije očekuje se da će lideri poručiti da „saveznici ponovo potvrđuju da Iran nikada ne smije imati nuklearno oružje i pozivaju Iran da u potpunosti poštuje slobodu plovidbe u Hormu[kom moreuzu“.

Turska će nastojati da istakne svoje rastuće kapacitete u odbrambenoj industriji i ponovi dugogodišnji poziv članicama saveza da ukinu sva ograničenja na trgovinu oružjem unutar NATO-a. Predsjednik Redžep Tajip Erdogan takođe će pokušati da napreduje u dogovorima sa saveznicima poput Francuske i Italije o kupovini sistema protivvazdušne odbrane SAMP/T i druge saradnje u odbrambenoj industriji. U bilateralnim razgovorima sa Trampom, Erdogan će vjerovatno naglasiti poboljšanje odnosa između Ankare i Vašingtona, uz pritisak za ukidanje američkih sankcija i obnovu pristupa programu borbenih aviona F-35.

U Ankari će se sastati i ministri vanjskih poslova NATO-a sa kolegama iz Bahreina, Kuvajta, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata, kao i na večeri sa ministrom vanjskih poslova Ukrajine i šeficom spoljne politike EU Kajom Kalas. Ministri odbrane NATO-a takođe će razgovarati sa ministrima iz Australije, Japana, Novog Zelanda i Južne Koreje.