Alis Vajdel na čelu Alternativa za Njemačku sa povećanom podrškom

Alternativa za Njemačku (AfD) na stranačkom kongresu održanom u Erfurtu ponovo je potvrdila ambiciju da preuzme vlast u Njemačkoj. Na završetku skupa, Alis Vajdel, ponovo izabrana kopredsjednica, izjavila je: „Mi smo najjača politička snaga. Mi smo narodna stranka sa 30 odsto podrške. I mi ćemo vladati.“ Ova izjava se oslanja na trenutna istraživanja javnog mnjenja.

Delegati su na kongresu potvrdili tandem na čelu stranke. Vajdel je na izborima za Bundestag 2025. bila nositeljka liste AfD-a i osvojila je 81,3 odsto glasova, dok je njen kopredsjednik Tino Krupala dobio samo 70 odsto, što se smatra upozorenjem za njega. Na izborima za predsjedništvo izabrane su brojne njene pristalice, što dodatno učvršćuje njen uticaj unutar stranke.

Sastav predsjedništva ukazuje na to da će AfD nastaviti sa radikalnim distanciranjem od drugih stranaka. Šest od 14 članova predsjedništva dolazi iz pokrajinskih organizacija koje su klasifikovane kao ekstremističke. U stranački vrh ulazi Žan-Paskal Hom, predsjednik novog podmlatka „Generacija Njemačka“, koji je ranije napustio poslanički klub AfD-a zbog veza sa ekstremističkim krugovima.

Njemačka unutrašnja obavještajna služba predstavlja trn u oku AfD-u, koja je u pet saveznih pokrajina klasifikovana kao ekstremistička organizacija. Stranka se suočava sa sumnjama zbog izjava svojih članova o pravnoj jednakosti građana, posebno prema migrantima i manjinama. Čak i novi član predsjedništva, Štefan Meler, je u prošlosti dovodio u pitanje jednakost, izjavljujući da „o tome da li je neko Njemac odlučuje ono što ima između ušiju, a ne ono što piše na papiru.”

Na kongresu je, za razliku od prethodnih godina, protekla bez ozbiljnijih sukoba. U Erfurtu je sve bilo podređeno disciplini, jer se tokom 2026. godine planiraju važni izbori. Alis Vajdel je kritikovala prethodnu politiku njemačkih vlada, ali nije iznijela konkretne mjere, umjesto toga je pozvala na njemački nacionalni duh.

Stranački kongres je pratio mirni protest, iako je dio demonstranata pokušao da blokira ulazak delegata. Proteste su organizovali sindikati, crkve i političke stranke, a prema procjenama, okupilo se više desetina hiljada ljudi.