Izložba "Sloboda je cilj" na Cetinju

U galeriji „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju postavljena je izložba „Sloboda je cilj“, čiji je lajtmotiv upravo – sloboda. Kroz odabrane predmete, dokumente i umjetnička djela, izložba govori o različitim epohama crnogorske istorije i borbi za političku i vojnu slobodu.

Posebnu pažnju privlači spomenik koji je javnosti prvi put predstavljen ovom izložbom. Prvi javni spomenik na Cetinju i tadašnjoj Crnoj Gori, podignut je u spomen na pogibiju dvojici Katunjana i četvorici Vasojevića koji su nakon bezuspješne ekspedicije u Srbiju goloruki vraćeni preko osmanske teritorije, gdje su ubijeni. Naime, knjaz Nikola poslao je Vasojeviće u Srbiju, gdje je trebalo da se zajedno sa srpskom vojskom bore za oslobođenje od osmanske vlasti.

Međutim, srpske vlasti su ekspediciju razoružale, nakon čega su Vasojevići u grupama upućivani nazad, preko osmanske teritorije. Jednu od tih grupa napale su osmanske snage, a njeni članovi su ubijeni. Spomenik se nalazio u neposrednoj blizini Vlaške crkve. Uklonjen je 1897. sa objašnjenjem da će biti podignut na podesnijem mjestu. Dolaskom kralja Aleksandra Obrenovića u posjetu, spomenik je uklonjen, uz obećanje da će biti podignut novi, veći i na boljoj lokaciji. To obećanje, međutim, nikada nije ispunjeno.

Nakon rušenja, ostaci spomenika bili su iskorišćeni za nadgrobne spomenike, a sačuvani fragment je u Muzej dospio 1955. godine. Izložba donosi i skicu spomenika koja je nastala povodom Balkanskih ratova. Riječ je samo o idejnom nacrtu, zbog početka Prvog svjetskog rata on nikada nije podignut.

Jedna od cjelina izložbe nosi naziv „Velike slobode“ i posvećena je političkim i vojnim slobodama kroz različite periode crnogorske istorije. U tom dijelu predstavljeni su predmeti iz vremena Vojislavljevića, Balšića i Crnojevića. Vojislavljevići su predstavljeni kopijom ikone kralja Mihaila, Balšići novčićem, dok su Crnojevići predstavljeni fototipskim izdanjem „Oktoiha prvoglasnika“.

Ove godine obilježava se i 200 godina od rođenja knjaza Danila, a Narodni muzej Crne Gore ovaj jubilej obilježio je izlaganjem tri predmeta koja svjedoče o njegovoj vladavini i vremenu u kojem je živio. Knjaz Danilo ostao je upamćen i po reformama kojima je nastojao da crnogorsko društvo oslobodi brojnih negativnih običaja. Među njima bio je i običaj da žene nakon smrti muža unakazuju svoje lice.

Na izložbi na Cetinju predstavljeni su i radovi Petra Lubarde nastali tokom njegovih logoraških dana, koji predstavljaju još jedan važan segment postavke i svjedoče o umjetnikovom stvaralaštvu u jednom od najtežih perioda njegovog života.

Neobična priča, za koju vjerujemo da dobar dio crnogorske javnosti nije čuo, vezana je upravo za jedan bicikl. Naime, Ilija Jabučanin spasio je Iliju Vujovića pred sam kraj njegovog boravka u zarobljeničkoj bolnici, tako što ga je odvezao upravo ovim biciklom. Predmet koji na prvi pogled može djelovati kao običan bicikl, tako postaje svjedočanstvo jedne lične priče o hrabrosti, solidarnosti i spašavanju života.

Poseban segment izložbe posvećen je položaju žena. Tokom 17, 18. i 19. vijeka žene su mogle da raspolažu svojom imovinom i da sačinjavaju testament, što pokazuje da je njihov pravni položaj bio složeniji nego što se često pretpostavlja. Među najzanimljivijim eksponatima je pismo Katarine Radonjić, u kojem ona kritikuje vlast vladike Vasilija. Pismo je posebno zanimljivo i zbog načina na koji se Katarina obraća članovima svoje porodice – najprije majci, zatim zetu, a potom braći.

Izložen je i član 70 Danilovog zakonika, koji govori o pravu žene na ljubav i predstavlja pokušaj suzbijanja običaja ugovaranja brakova. Na taj način ovaj dokument svjedoči o promjenama koje su se u crnogorskom društvu odvijale u pogledu položaja i prava žena.