cdm: Da li su Njemci umorni od demokratije?

Njemci su spremni na promjene, pokazuje jedno novo istraživanje. Najizraženije promjene se pritom uočavaju kada je riječ o oblasti odbrane. Ujedno – ima razlika između istoka i zapada zemlje, piše Dojče vele DW.

Cijeli svijet se mijenja, ali ne nabolje – autokratije su u usponu, populisti dobijaju vjetar u leđa, a demokratska društva su pod pritiskom. Sve zbog toga što se uslovi života munjevito mijenjaju, što kod ljudi izaziva veliku nesigurnost. Tako je i u Njemačkoj. Ipak, istraživanje „Deutschland-Monitor 2025“ dolazi do sljedećeg zaključka: 98 odsto svih Njemaca ima pozitivan stav prema ideji demokratije, a posebno na istoku zemlje raste podrška demokratiji kao obliku državnog uređenja. To je zaključak koji je povjerenica njemačke vlade za istok Elizabet Kajzer (SPD) objavila ovog četvrtka u Berlinu.

Pritom je ocijenila: „Dobro je što građanke i građani u potpunosti podržavaju demokratiju kao oblik državnog uređenja. I na istoku.“ Ipak, Kajzer takođe naglašava da, kada se postavi pitanje o tome kako demokratija funkcioniše, samo 68 odsto kaže da demokratija znači da vlada mora da se pridržava odluka parlamenta i podjele vlasti. A 21 odsto ispitanih je, barem otvoreno, za autoritarne promjene.

U studiji se ističe da visoka podrška demokratiji ne znači „da niko ne podržava autokratsku, odnosno autoritarno‑državnu transformaciju društva“. Njemci osjećaju snažne promjene u oblasti odbrane. Promjene u demokratiji bile su u fokusu istraživanja, za koje je od proljeća 2025. do septembra anketirano 4.000 reprezentativno odabranih ljudi širom Njemačke. Ispitanici su, između ostalog, odgovarali na pitanje u kojim oblastima politike najviše primjećuju promjene. Najizraženiji osjećaj promjena odnosi se na odbranu.

Nije ni čudo – nakon početka ruskog napadačkog rata protiv Ukrajine prije skoro četiri godine, gotovo neprestano se govori o naoružavanju njemačke vojske (Bundesvera), a uz to Njemci više ne mogu da se oslone na vojnu podršku SAD pod predsjednikom Donaldom Trampom. Dominacija tema izbjeglištva i migracija, posebno u medijima, ogleda se u odgovoru na pitanje o najvažnijim političkim problemima – 19 odsto ispitanih primjećuje snažne promjene baš tu.

Rajnhard Polak, sociolog iz Manhajma, izradio je studiju zajedno sa sedam koleginica i kolega. Sumira je ovako: „Jedna četvrtina stanovništva želi promjene. Ta grupa izjavljuje da je potrebna raznovrsna transformacija. Druga četvrtina kaže: Skeptični smo, ovo ide prebrzo i previše je duboko. A široka sredina je ambivalentna i kaže: Zavisi od okolnosti. Ono što nas je iznenadilo jeste da uopšte postoji tako izražena slika i da ljudi nisu pretežno umorni od promjena.“

Čak i o teškim političkim temama razmišlja se prilično nijansirano – kada je riječ o žestoko spornom pitanju migracije, velika većina od 68 odsto smatra da bi zemlja trebalo da dovodi stručnu radnu snagu iz inostranstva, a 59 odsto smatra da država mora bolje da podstiče integraciju doseljenika. Ali, 28 procenata misli da se zbog pojačanog doseljavanja od 2015. mnogo toga promijenilo nabolje.

Iako je podrška demokratiji visoka širom Njemačke, postoje razlike između istoka i zapada zemlje kada je riječ o procjeni funkcionisanja države i društva. Istraživački tim je utvrdio: na zapadu optimizam i spremnost da se podrže promjene ne zavise od toga da li ispitanik živi u bogatijem ili siromašnijem regionu. Na istoku – zavise. To se vidi i u procjeni ponovnog ujedinjenja Njemačke od 1990. godine: na zapadu oko 55 odsto ispitanih širom regiona ocjenjuje ujedinjenje pozitivno, dok na istoku procenat varira između 72 odsto podrške u ekonomski jačim oblastima, prije svega u gradovima, i 49 odsto u slabije razvijenim regionima.

Reprezentativnu studiju zajednički su izradili Centar za socijalna istraživanja Hale, Univerzitet u Jeni i Lajbnic institut – GESIS, a finansijski je podržala povjerenica za istok.