Spekulacije o ranijem odlasku Kristin Lagard iz ECB-a

Predsjednica Evropske centralne banke (ECB), Kristin Lagard, prema informacijama britanskog lista Financial Times, razmatra mogućnost povlačenja iz svoje funkcije prije isteka osmogodišnjeg mandata, koji traje do kraja oktobra 2027. godine. Ove spekulacije ponovo otvaraju pitanje koliko su evropske institucije zaštićene od političkih pritisaka, naročito u kontekstu jačanja krajnje desnice u Francuskoj.

Zvanično, 70-godišnja Lagard ne planira raniji odlazak, ali je navodno razgovarala sa bliskim saradnicima o ovoj opciji, razmišljajući o odlasku prije predsjedničkih izbora u Francuskoj, koji su zakazani za april 2027. Ovaj izvještaj dolazi nakon najave guvernera francuske centralne banke, Fransoa Vilerua de Galo, da će i on napustiti svoju funkciju, što se tumači kao strateški potez.

Raniji odlazak Lagard mogao bi omogućiti francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu, koji se ne može kandidovati za treći mandat, da utiče na izbor njenog nasljednika zajedno sa njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom. S obzirom na to da trenutne ankete sugeriraju da bi krajnje desna stranka Nacionalno okupljanje mogla osvojiti značajnu vlast na predstojećim izborima, cilj bi bio osigurati proevropskog kandidata na čelu ECB-a kako bi se zaštitila od potencijalnih populističkih pritisaka.

Finansijska tržišta su mirno reagovala na izvještaj FT-a, što sugeriše da se prijetnja zasad smatra ograničenom. Kritičari upozoravaju da bi raniji odlazak mogao predstavljati zakulisnu manipulaciju pravilima u korist željenog ishoda, što bi moglo narušiti ugled ECB-a kao apolitične institucije. Endru Keningam, glavni ekonomista za Evropu u Capital Economics, ističe da odluka o ranijem povlačenju neće biti previše štetna, ali postavlja presedan koji bi buduće vlade mogle slijediti kako bi vršile pritisak na ECB.

ECB je osmišljena da djeluje bez političkog miješanja, a njen glavni mandat — očuvanje stabilnosti cijena — zaštićen je ugovorima EU. Glavni cilj ECB-a je stabilnost cijena s inflacionim ciljem od 2% u srednjem roku, o čemu odlučuje Upravni savjet ECB-a. Nasljednik Lagard bi morao dobiti široku podršku vlada eurozone, a političko miješanje je ograničeno fiksnim i dugim mandatima.

U slučaju da Francuska izabere euroskeptičnog predsjednika, promjene u monetarnoj politici bi bile otežane, iako su lideri krajnje desnice najavili pritisak na ECB da ponovo pokrene kvantitativno popuštanje kako bi se suočili s problemima francuskog duga. Mogući kandidati za nasljednika Kristin Lagard uključuju Klas Knot, bivšeg guvernera centralne banke Holandije, Pabla Ernandesa de Kosa, bivšeg guvernera Banke Španije, i Joahima Nagela, predsjednika njemačke Bundesbanke.