Hrvatska prva u regiji uvodi vještačku inteligenciju u škole

U Hrvatskoj je pokrenut revolucionarni program koji uvodi vještačku inteligenciju u osnovne i srednje škole. Ova inicijativa, koja će početi od jeseni, čini Hrvatsku prvom zemljom u regiji koja implementira kurikulum pod nazivom 'Umjetna inteligencija: od koncepta do primjene', prema informacijama Ministarstva nauke i obrazovanja i mladih Hrvatske.

Program se trenutno sprovodi u 147 osnovnih i 93 srednje škole. U osnovnim školama, AI će biti organizovan kao vannastavna aktivnost za učenike od petog do osmog razreda, dok će u srednjim školama biti ponuđen kao fakultativni predmet za učenike drugog i trećeg razreda. Ovim programom će se obuhvatiti ukupno 5455 učenika, javljaju mediji.

Pri izradi kurikuluma učestvovali su nastavnici različitih predmeta, pedagoga, stručnjaci iz oblasti računarstva, kao i predstavnici gospodarstva i CARNET-a. Trenutno se vrši revizija kurikuluma na osnovu rezultata akcijskog istraživanja koje je sprovedeno tokom školske 2024./2025. godine, a u kojem su nastavnici pratili i davali preporuke za unapređenje.

Prema informacijama dostupnim na zvaničnoj web stranici Ministarstva nauke, na prošloj konferenciji 'CUC2025' u Rovinju okupilo se više od 800 nastavnika, direktora i naučnika koji su raspravljali o izazovima i prilikama koje donosi vještačka inteligencija. Na konferenciji su prikazani primjeri iz učionica koji pokazuju kako AI može obogatiti obrazovni proces, poput izrađivanja virtuelnih asistenata i treniranja modela strojnog učenja.

“AI nije samo programiranje, već podrazumijeva razumijevanje etike, društvenih učinaka, logičkog razmišljanja i kreativnih primjena – naglasak je na interdisciplinarnosti”, izjavila je Lorena Barić, izvršna direktorica CroAI-a, Hrvatskog društva za umjetnu inteligenciju, koja je pozdravila uvođenje ovog predmeta.

U nekim školama, AI se koristi za analizu podataka u projektima o obnovljivim izvorima energije, dok su nastavnici demonstrirali kako društvene igre mogu potaknuti razvoj algoritamskog razmišljanja. Barić je istakla da bi osnovni nivo AI pismenosti trebao postati dio opšte kulture savremenog obrazovanja, naglašavajući važnost razumijevanja kako se podaci koriste i koje su etičke granice tehnologije.

Vještačka inteligencija je također korišćena kao alat inkluzije, pružajući personalizovanu podršku učenicima s teškoćama kroz prilagođene sadržaje i asistivne tehnologije. Barić je ukazala na potrebu da kurikulum ostane fleksibilan i relevantan, s obzirom na brze promjene u tehnologiji.

Iz Ministarstva su potvrdili da je planirano proširenje kurikuluma na sve razrede srednje škole od školske godine 2026./2027. godine, a program će najčešće sprovoditi profesori informatike, matematike i stručnih predmeta, uz dodatne edukacije i webinare 'Nastavnici za nastavnike'. Međutim, CroAI upozorava na potencijalni 'AI jaz' i ističe da bi svi učenici trebali imati jednake prilike bez obzira na opremljenost škole ili mjesto stanovanja, što predstavlja ključni izazov u kvalitetu primjene i pripremi nastavnika.

“AI obrazovanje ne bi smjelo biti shvaćeno kao dodatak postojećem sistemu, nego kao ulaganje u ljude – u nastavnike i učenike koji će sjutra odgovorno koristiti i razvijati tehnologije koje već oblikuju svijet oko nas”, zaključila je Barić za HINU.