Da bi opstala, EU mora da se podijeli

Na neformalnom samitu u Belgiji, lideri Evropske unije izrazili su mišljenje da bi EU trebalo da razmotri podjelu kako bi opstala u savremenom geopolitičkom okruženju. U svjetlu sve većih pritisaka sa strane Sjedinjenih Američkih Država i Kine, predložena je ideja o takozvanoj višebrzinskoj Evropi koja bi omogućila brže donošenje odluka i efikasnije djelovanje.

Logika koja stoji iza ovog pristupa jeste da što je evropski blok veći, to je moćniji, ali se pokazuje da ta opsesija jedinstvom može dovesti do stagnacije. Dvadeset sedam članica EU su, uprkos svojim razlikama, uspjele da se ujedine i uvedu sankcije protiv Rusije nakon invazije na Ukrajinu. Međutim, kako se globalna situacija mijenja, postavlja se pitanje da li će EU moći da održi svoju moć bez prilagodbe.

U okviru ove nove koalicije, dvanaest zemalja, među kojima su i Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i Poljska, formiraće jezgro koje bi moglo ići naprijed brže od EU u cjelini. Ove države okupljaju potrebne resurse, političku volju i vojnu snagu, dok bi fokus trebao biti na odbrani i razvoju zajedničke strateške kulture.

Osim toga, predloženo je da se razvije usklađenija spoljna politika koja bi uključila i strateške komunikacije. Grupa E3, koja čini Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo, može poslužiti kao osnova za jačanje evropskog jedinstva, ali će biti potrebno prevazići otpore prema uključivanju Ujedinjenog Kraljevstva nakon breksita.

Ova višebrzinska Evropa nije čarobno rješenje, ali predstavlja najbolju šansu za Evropsku uniju da zadrži kontrolu nad svojom sudbinom u nestabilnom svijetu. Kako se globalna sigurnosna arhitektura mijenja, lideri EU moraju reagovati fleksibilno i brzo, kako bi osigurali opstanak i jačanje svoje pozicije na svjetskoj sceni.