Mračne prognoze za svijet 2036: Nestabilnost, jačanje Kine i nuklearno oružje

Svijet 2036. godine mogao bi izgledati znatno nestabilnije nego danas – bez jasne dominantne sile, sa slabijim NATO-om, jačanjem Kine i širenjem nuklearnog oružja.

Anketa među globalnim ekspertima otkriva pesimistična očekivanja o budućnosti geopolitike, demokratije i međunarodne saradnje. Atlanski savjet uradio je anketu sa oko 450 eksperata iz brojnih oblasti i iz cijelog svijeta, pitajući ih kako vide svijet za deset godina. Pitanja su se ticala budućnosti Amerike i Kine, sudbine NATO-a, Rusije i EU, kao i predviđanja u vezi s globalnim zagrijavanjem i nuklearnim oružjem.

Ocjene stručnjaka su uglavnom pesimistične i odražavaju trenutnu realnost svijeta koji smanjuje globalnu saradnju i povlači se u svoje granice. Većina ispitanika ne vjeruje da će Sjedinjene Američke Države biti dominantna svjetska sila 2036. godine; samo sedam posto smatra da hoće. I dok još manji procenat (četiri posto) vjeruje da će Kina biti vodeća globalna sila, ogromna većina anketiranih stručnjaka (oko devet od deset) smatra da će se ove sile nadmetati za prevlast – bilo u bipolarnom svijetu podijeljenom na blokove predvođene Kinom i SAD-om, bilo u multipolarnom poretku sa više centara moći.

Rezultati ankete ukazuju na rašireno uvjerenje da će Kina imati znatnu moć u narednoj deceniji. Iako skoro tri četvrtine ispitanika predviđa da će SAD biti vodeća vojna sila 2036. godine, većina (58 posto) očekuje da će Kina postati vodeća ekonomska sila u narednih deset godina, dok isto za SAD smatra 33 posto ispitanika.

Više od dvije trećine (70 posto) vjeruje da će Kina u narednoj deceniji pokušati silom preuzeti Tajvan – što je porast u odnosu na 65 posto prošle godine i 50 posto prije dvije godine.

NATO možda neće postojati u sadašnjem obliku. Nakon velikih uspona i padova NATO-a u prvoj godini drugog mandata Donalda Trampa, ispitanici su podijeljeni: 35 posto smatra da će Savez biti uticajniji za deset godina, dok 35 posto misli suprotno. Međutim, gotovo polovina (44 posto) vjeruje da NATO 2036. neće postojati u sadašnjem obliku. Među onima koji očekuju temeljne promjene, 51 posto smatra da će preoblikovani NATO imati manji uticaj nego danas.

Ispitanici smatraju da je Rusija osuđena na slabiju ulogu. Do 2036. očekuju minimalan ruski uticaj u svim mjerama moći. Samo dva posto vjeruje da će Rusija biti vodeća sila u kulturnoj ili „mekoj“ moći, a jedan posto u vojnoj moći. U ostalim oblastima procenat se zaokružuje na nulu. Rusija je takođe najčešće spominjana kao zemlja koja bi mogla doživjeti unutrašnji raspad (revoluciju, građanski rat ili političku dezintegraciju) – 36 posto očekuje takav scenario, u odnosu na 30 posto prethodne godine.

Ipak, ruska slabost ne znači manju opasnost. Među 22 posto ispitanika koji očekuju upotrebu nuklearnog oružja u narednoj deceniji, 60 posto smatra da bi Rusija mogla biti akter koji će ga upotrijebiti.

Većina ispitanika (58 posto) vjeruje da će do 2036. svijet preći sa današnjih prediktivnih i generativnih sistema na vještačku opštu inteligenciju (AGI), definisanu kao sistem koji dostiže ili nadmašuje ljudske kognitivne sposobnosti u svim zadacima. Više od polovine (56 posto) očekuje da će AI imati pozitivan uticaj na globalne odnose, dok 32 posto očekuje negativan efekat. Raste i zabrinutost zbog ekonomskog uticaja: 14 posto sada smatra da će gubitak radnih mjesta i ekonomske poremećaje izazvane AI predstavljati najveću prijetnju globalnom prosperitetu – više nego dvostruko u odnosu na šest posto prethodne godine.

Čak 85 posto ispitanika očekuje da će se u narednoj deceniji povećati broj zemalja sa nuklearnim oružjem. Iran je najčešće spominjan kao sljedeći član „nuklearnog kluba“ (66 posto). Druga najčešće spominjana zemlja je Saudijska Arabija (53 posto). Pominju se i Južna Koreja (47 posto), Japan (37 posto) i Tajvan (11 posto), kao i neke nenuklearne članice NATO-a. Samo četiri posto očekuje da će u narednoj deceniji doći do najvećeg rasta globalne saradnje upravo u oblasti nuklearne neproliferacije.

Ispitanici su skeptični prema mogućnosti da EU postane vodeća vojna sila (niko to ne predviđa), a samo tri posto vjeruje da će postati vodeća ekonomska sila, dok pet posto vidi EU kao tehnološkog lidera. Samo osam posto smatra da će euro ozbiljnije ugroziti dominaciju dolara; kriptovalute, kineski renminbi i zlato imaju veća očekivanja. Ipak, 22 posto ispitanika predviđa raspad EU do 2036. S druge strane, 17 posto smatra da bi EU mogla postati vodeći diplomatski akter, a 30 posto da bi mogla biti vodeća sila u „mekoj“ moći. Takođe, 57 posto vjeruje da će Evropa ostvariti stratešku autonomiju u bezbjednosti do 2036.

Klimatske promjene više nisu percipirane kao najveća prijetnja globalnom prosperitetu. Samo 19 posto vjeruje da će klimatske promjene podstaći najveći rast međunarodne saradnje. Više od 80 posto očekuje da će barem jedna godina u narednoj deceniji imati globalnu temperaturu dva stepena Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa. Dvije trećine (64 posto) očekuje ratove barem djelimično vođene zbog pristupa pitkoj vodi.

Čak 71 posto vjeruje da će Ujedinjene nacije izgubiti uticaj u narednoj deceniji. Za Savjet bezbjednosti taj procenat iznosi 58 posto. Većina očekuje slabljenje Svjetske trgovinske organizacije (65 posto), Svjetske banke (50 posto) i Međunarodnog monetarnog fonda (41 posto). Gotovo polovina (44 posto) vjeruje da će se trenutna demokratska recesija produbiti u „demokratsku depresiju“, dok 24 posto očekuje demokratsku renesansu.

Iako se očekuje da dolar ostane dominantna valuta 2036. godine, oko 80 posto ispitanika vjeruje da će drugi oblici imovine smanjiti njegovu dominaciju. Najčešće se navode kriptovalute (34 posto), zatim zlato (11 posto) i kineski renminbi (21 posto). Samo osam posto vidi euro kao glavnog izazivača dolaru, a pet posto japanski jen. Ispitanici koji očekuju kinesku ekonomsku dominaciju skloniji su procjeni da će dolar oslabiti, ali su podijeljeni oko toga ko će biti njegov glavni rival.