Albanija se bori s požarima, Mađarska smanjuje potrošnju struje

Albanske hitne službe borile su se s požarom u južnoj regiji Maljakašter, dok su Mađari smanjivali potrošnju električne energije jer su toplotni talas i suša nastavili da pogađaju velike dijelove južne i istočne Evrope.

Evropa, kontinent koji se najbrže zagrijava na svijetu, ovog ljeta suočila se s rekordnim vrućinama i razornim požarima, pri čemu su Francuska i Španija bile posebno teško pogođene. Žarište toplotnog talasa premjestilo se u Italiju, gdje je većina velikih gradova stavljena pod crveni stepen upozorenja zbog visokih temperatura, koje su u pojedinim područjima dostigle oko 40 stepeni Celzijusa.

Zbog vrućine je Vatikan odlučio da prvu sedmičnu opštu audijenciju pape Lava, nakon julske pauze, održi u zatvorenom prostoru umjesto na Trgu svetog Petra. Posjetioci Rima pozdravili su ovu odluku dok su tražili predah od nesnosnih vrućina. „Pretpostavljam da je bolje održati je u zatvorenom prostoru zbog vrućine“, rekao je turista iz Meksika, Dijego Amaja.

Mađarske kompanije i domaćinstva ove sedmice smanjili su potrošnju električne energije nakon poziva vlade da se ublaži pritisak na elektroenergetsku mrežu usljed teške suše. Budimpešta se priprema za vrhunac toplotnog talasa u srijedu i četvrtak, kada se očekuju temperature između 40 i 42 stepena Celzijusa. Rekordno nizak vodostaj Dunava primorao je Mađarsku da uglavnom obustavi rad svoje jedine nuklearne elektrane, koja koristi riječnu vodu za hlađenje, što je izazvalo energetsku krizu i dovelo elektroenergetski sistem do krajnjih granica kapaciteta.

U Maljakašteru u Albaniji požari su primorali oko 15 porodica da se evakuišu zajedno sa svojom stokom i kućnim ljubimcima, dok su kopnene i vazdušne ekipe pokušavale da spriječe širenje vatre prema kućama u blizini jednog sela. Nastavljeni su i napori da se obuzda još jedan požar, za koji se vjeruje da ga je izazvao udar groma, u kamenitom planinskom području južno od albanskog grada Đirokastre.

U susjednoj Grčkoj požar, koji je vjerovatno izazvan vibracijama električnih vodova i dodatno pojačan olujnim vjetrovima, zahvatio je hiljade hektara poljoprivrednog zemljišta u blizini popularnog turističkog odredišta sjeverozapadno od Atine. Požar je, prema svemu sudeći, uglavnom stavljen pod kontrolu u srijedu, ali su stotine vatrogasaca ostale na terenu kako bi spriječile ponovno rasplamsavanje, dok je šest helikoptera gasilo preostala žarišta.

Vruće i sušno ljeto ostavlja teške posljedice po poljoprivredu. Prema analizi objavljenoj u srijedu, ovogodišnja žetva žitarica u Velikoj Britaniji mogla bi biti najlošija otkako su 1984. godine počeli da se vode uporedivi podaci, jer usjevi propadaju nakon jednog od najsušnijih i najtoplijih proljećno-ljetnjih perioda u istoriji mjerenja.

Srbija će dio kapaciteta svoje jedine naftne rafinerije NIS staviti na raspolaganje drugim domaćim naftnim kompanijama kako bi obezbijedila snabdijevanje tokom avgusta, usljed velike potražnje i rekordno niskog vodostaja Dunava, izjavila je danas ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović. Uvoz goriva u Srbiju pao je u julu na svega 25 odsto planiranog mjesečnog obima, jer su niski vodostaji Dunava u Mađarskoj, Srbiji i Rumuniji primorali barže i tankere da rade sa samo 30 do 40 odsto svog teretnog kapaciteta.

„Zajedno s predstavnicima NIS-a i Udruženja naftnih kompanija Srbije analizirali smo sve mjere kako bismo odgovorili na povećanu potražnju tokom avgusta“, rekla je Handanović i dodala da će državne rezerve nafte biti sačuvane za krajnje vanredne situacije. Nizak vodostaj Dunava uticao je i na druga energetska postrojenja u Srbiji, poput termoelektrana Kostolac, gdje je nedostatak vode poremetio rad sistema za hlađenje, što je dovelo do smanjenja proizvodnje električne energije.