Rekordni toplotni talas ubrzava topljenje glečera u švajcarskim Alpima
Alpski glečeri se tope rekordnom brzinom zbog rane ljetnje vrućine, a stručnjaci upozoravaju na mogućnost njihovog nestanka do kraja ljeta.

Rekordni toplotni talas ubrzava topljenje glečera u švajcarskim Alpima. Stručnjaci upozoravaju da alpski glečeri gube led rekordnom brzinom i da bi mogli nestati do kraja ljeta bez hitnog smanjenja emisija.
Najnovije rane ljetnje temperature koje pogađaju Evropu uzrokuju dosad nezabilježeno topljenje glečera, upozorio je direktor Švajcarske mreže za praćenje glečera Matias Hus, navodeći da se led topi takvom brzinom da se već govori o "neodrživom gubitku mase" i mogućnosti trajnog nestanka dijela glečera do kraja ljeta, javlja Anadolu.
Hus je odgovorio na pitanja dopisnika AA u vezi s toplotnim talasom koji pogađa Švajcarsku i topljenjem glečera u Alpama. Navodeći da Evropa doživljava vrlo intenzivan toplotni talas, Hus je rekao da su mnogi dugoročni rekordi oboreni. “Nauka jasno pokazuje da samo klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem omogućavaju tako intenzivne i produžene toplotne talase. Budući scenariji takođe ukazuju na to da će se ovakva vrsta vremena viđati češće”, navodi Hus.
On napominje da se takav toplotni talas očekuje u julu ili augustu, ali je ove godine počeo nešto ranije. "Obično bismo rekli da su juli i august najtopliji mjeseci u Evropi, ali posljednjih godina viđamo sve više vrućih perioda koji počinju u junu ili čak maju. Dakle, vidimo produženje ovog vrućeg ljetnog perioda", rekao je Hus, dodajući da se negativni efekti ovih dugih vrućih perioda povećavaju.
Hus je istakao da toplotni talasi nisu potpuno nova pojava, rekavši: "Iskusili smo toplotne talase u prošlosti, ali klimatske promjene sve podižu na novi nivo." Naglasio je da su prosječne temperature trenutno na višim nivoima i da se javljaju rekordni toplotni talasi, ističući da faktori poput klimatskih promjena, kao i direktniji uticaj sunca na Zemljinu površinu i njegov doprinos zagrijavanju, uzrokuju ove visoke temperature.
Napomenuo je da se glečeri u švajcarskim Alpima brže tope zbog visokih temperatura, ističući da su glečeri napravljeni od smrznutog snijega i leda i da se brže tope kada je vruće. "Trenutno vidimo neviđene stope topljenja u Alpima. U posljednje vrijeme sam bio u regiji glečera i zaista je impresivno vidjeti koliko se brzo smanjuje debljina leda. Samo glečeri u Švajcarskoj gube dovoljno leda i snijega da napune olimpijski bazen svakih šest sekundi, danju i noću", rekao je Hus.
Naveo je da su glečeri u švajcarskim Alpima već bili u vrlo lošem stanju čak i prije nadolazećeg toplotnog talasa, napominjući da su imali zimu s malo snijega. "Prvi toplotni talas smo doživjeli u maju. Sada ovaj toplotni talas dolazi povrh već loše situacije. Trenutno smo u situaciji u kojoj je počeo neodrživi gubitak mase. Ovo je zaista rano za sezonu. Svaki dan od danas do kraja ljeta, odnosno kraja septembra, uništavat će glečere koji su formirani prije vijekova ili decenija zauvijek", rekao je Hus.
Naglasio je da je gubitak glečera u Alpima zaista alarmantna situacija i naglasio da se očekuje još jedna godina ekstremnog gubitka glečera. Hus je izjavio da nemaju podatke o tome koliko će glečera biti izgubljeno.
U Evropi je jače zagrijavanje od globalnog prosjeka. Hus je izjavio da nisu promijenili dugoročne scenarije u vezi s gubitkom glečera u Alpima, napominjući da se uz trenutne politike očekuje globalno zagrijavanje od 2,7 stepeni, a to će biti još veće u Evropi. "U Evropi je zagrijavanje jače od globalnog prosjeka. To će zaista dovesti do gubitka 90 odsto svih alpskih glečera (do 2100. godine), i ova situacija se nastavlja. Međutim, ako koordiniranim globalnim naporima uspijemo postići nultu emisiju ugljičnog dioksida do 2050. godine, možemo spasiti otprilike 25 posto glečera u Alpima", kaže Hus.
Hus je naglasio da će topljenje glečera i manje snijega u Alpima uticati i na zimske sportove poput skijanja u zemljama poput Švajcarske, podvlačeći da skijanje možda neće biti nemoguće u budućnosti, ali da će možda ostati otvorena samo skijališta u regijama s većim nadmorskim visinama.
Komentari
Najveća digitalna kamera na svijetu počinje desetogodišnje snimanje svemira
Opservatorija Vera C. Rubin u Čileu zvanično je započela desetogodišnje posmatranje južnog neba, očekujući revolucionarne otkriće u proučavanju svemira.

Povezani članci
Popularno u Evropa
- Sal Da Vinći pobjednik 76. izdanja festivala Sanremo
- ISTORIJSKI PREOKRET U MAĐARSKOJ: TIZSA POBJEDILA, ORBAN IZGUBIO VLAST NAKON 16 GODINA!
- Antonio Košta: Radna grupa ključna prekretnica za Crnu Goru
- Požar u luksuznom hotelu u Dubaiju tokom raketnog napada
- Iz sata u sat: Uništena dva ruska broda, poginule četiri u Harkovu
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.






