Crna Gora sve više zavisi od uvoza hrane: Na 10 eura uvoza, tek jedan euro izvoza

Zvanični podaci pokazuju dugoročan trend pogoršanja zavisnosti Crne Gore od uvoza hrane. U 2025. godini, Crna Gora je uvezla poljoprivredne proizvode vrijedne 1,06 milijardi eura, dok je izvoz iznosio svega 106 miliona eura - gotovo deset puta manje. To znači da na svakih 10 eura uvoza dolazi manje od jednog eura izvoza, dok pokrivenost uvoza izvozom iznosi svega 9,98 odsto.

Najveći dio hrane dolazi iz Srbije, koja učestvuje sa više od trećine ukupnog uvoza. Uvoz u posljednjih godina više nego udvostručen, sa oko 446 miliona eura u 2012. na preko milijardu u 2025. godinu, dok je izvoz porastao znatno sporije, sa oko 64 na tek nešto više od 106 miliona eura.

Uvoz hrane dostigao je više od milijardu eura, dok izvoz ostaje deset puta manji, tek nešto iznad 100 miliona. Ovo jasno ukazuje na dubok i dugotrajan strukturni disbalans u domaćoj ekonomiji. Prema podacima iz dokumenta Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, pokrivenost uvoza izvozom iznosi 9,98 odsto, što praktično znači da na 10 eura uvoza dolazi svega oko jedan euro izvoza.

Ukupna spoljnotrgovinska razmjena poljoprivrednih proizvoda u 2025. godini dostigla je 1,2 milijarde eura, ali struktura te razmjene otkriva dubok disbalans. Uvoz je iznosio 1,064 milijarde eura, dok je izvoz ostao na svega 106 miliona eura. Trend rasta uvoza posebno dolazi do izražaja kada se posmatra posljednja decenija. Još 2012. godine, Crna Gora je uvozila poljoprivredne proizvode u vrijednosti od oko 446 miliona eura, dok je u 2025. ta cifra više nego udvostručena.

Istovremeno, izvoz je porastao znatno sporije, sa oko 64 miliona na nešto više od 106 miliona eura. Takva dinamika jasno pokazuje da se jaz između uvoza i izvoza kontinuirano produbljuje. Samo u posljednjih godinu dana uvoz je povećan za više od 88 miliona eura, dok je izvoz rastao simbolično.

Struktura uvoza dodatno potvrđuje visok stepen zavisnosti od stranih tržišta. Najviše se uvozi meso, čija je vrijednost premašila 157 miliona eura, zatim proizvodi za ishranu, proizvodi od žitarica i mlijeko sa mliječnim prerađevinama. Među značajnim kategorijama su i bezalkoholna pića, voće i žive životinje. Sa druge strane, izvoz je znatno koncentrisan i oslanja se na proizvode sa većom dodatom vrijednošću. Najveći izvozni prihodi ostvareni su od sušenog i dimljenog mesa, jakih alkoholnih pića i vina, dok značajan udio imaju i prerađevine od mesa, voće i povrće.

Geografski posmatrano, spoljnotrgovinska razmjena i dalje je dominantno regionalna. Srbija je i dalje najvažniji partner, sa više od trećine ukupnog uvoza i preko 40 odsto izvoza, dok značajan udio imaju i zemlje Evropske unije poput Hrvatske, Italije i Njemačke. Sveukupno posmatrano, podaci Ministarstva poljoprivrede i MONSTAT-a potvrđuju da Crna Gora ima izražen strukturni deficit u poljoprivredi. Domaća proizvodnja ne uspijeva da zadovolji potrebe tržišta, dok se izvoz zadržava na ograničenom broju proizvoda i tržišta. Bez značajnijeg jačanja proizvodnje i prehrambene industrije, zavisnost od uvoza hrane će se nastaviti i u narednim godinama.