Cijena nafte dostigla 108 dolara zbog poremećaja u snabdijevanju

Globalne cijene nafte naglo su porasle ove sedmice, dostigavši nivo od 108 dolara po barelu, usljed eskalacije sukoba između Izraela i Irana koja je oštetila ključnu energetsku infrastrukturu i poremetila važne pomorske rute na Bliskom istoku. Brent sirova nafta, globalni referentni standard, jutros je porasla na oko 110 dolara po barelu, dok se američka WTI nafta kretala u rasponu između 95 i 96 dolara.

Ova situacija izazvala je zabrinutost zbog dugotrajnih nestašica u snabdijevanju i stalno visokih troškova energije širom svijeta. Skok cijena nafte uslijedio je nakon izraelskih napada na iransko gasno polje Južni Pars, jedno od najvećih nalazišta prirodnog gasa na svijetu, tokom persijske Nove godine. Iran je, u odgovoru, napao katarski objekat Ras Laffan, najveći centar za tečni prirodni gas (LNG) na svijetu, što je poremetilo oko 17% katarskog proizvodnog kapaciteta LNG-a.

Sukob se od tada proširio, uz dodatne napade širom regiona, uključujući rafineriju nafte u Kuvajtu, značajno utičući na energetsku infrastrukturu i pojačavajući strah od dugotrajnog šoka u snabdijevanju. Glavni faktor rasta cijena je poremećaj u Hormuškom moreuzu, ključnom pomorskom prolazu kroz koji prolazi oko 20% svjetskih zaliha nafte i LNG-a. Iako nije potpuno zatvoren, moreuz je praktično ograničen, što smanjuje kretanje tankera i povećava rizike u transportu.

U odgovoru na situaciju, nekoliko velikih ekonomija, uključujući Britaniju, Francusku, Njemačku, Italiju, Nizozemsku, Japan i Kanadu, izrazilo je spremnost da podrži napore za obezbjeđivanje bezbjednog prolaza kroz moreuz. Međutim, analitičari upozoravaju da bi, čak i nakon ponovnog uspostavljanja plovidbe, moglo biti potrebno dosta vremena da se u potpunosti obnovi logistički kapacitet. Ole Hansen, šef strategije za robu u Saxo Banci, naglasio je da fizička šteta na proizvodnim postrojenjima znači da je brz pad cijena malo vjerovatan.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Tramp, pokušao je da umiri potrošače, navodeći da će visoke cijene goriva uskoro pasti, iako je priznao nestabilnost izazvanu sukobom. Takođe je istakao da su cijene mogle porasti još više bez ranijih intervencija. Kako bi suzbile rast cijena, američke vlasti razmatraju mjere poput oslobađanja dodatnih količina nafte iz Strateških naftnih rezervi i potencijalnog ublažavanja sankcija na iransku naftu koja se trenutno nalazi na tankerima.

Povećana proizvodnja iz Sjeverne Dakote takođe se očekuje u narednim mjesecima, kako operateri ponovo pokreću neaktivne bušotine i sezonska ograničenja popuštaju. Međutim, stručnjaci upozoravaju da ove mjere mogu imati ograničen kratkoročni efekat, posebno imajući u vidu da su naftne kompanije već definisale svoje proizvodne budžete i da mogu sporo reagovati na promjene cijena.

Iako su cijene nafte nakratko ublažene zbog poziva na smirivanje tenzija, tržišta ostaju veoma osjetljiva na dešavanja u regionu. Analitičari ističu da "ratna premija" u cijenama nafte može varirati, ali da osnovni rizici ostaju sve dok traju poremećaji u snabdijevanju i geopolitičke tenzije.