Rat u Persijskom zalivu izaziva zabrinutost za svjetsku ekonomiju

Rat u Persijskom zalivu izaziva sve veću zabrinutost za svjetsku ekonomiju, koja bi mogla biti pogođena kao što je to bilo i tokom Prvog svjetskog rata.

Kako se rat produžava, tako se širi i popis proizvoda i ruda koji su neophodni zapadnoj industriji. Inflacija uzrokovana rastom cijena nafte i plina postaje manji problem u odnosu na rast cijena srebra, rijetke rude koja se koristi u obnovljivim izvorima energije, čipovima i vojnoj industriji.

Cijena srebra naglo raste zbog velike potražnje investitora koji žele skloniti kapital u plemenite metale. Indija i Kina su značajno povećale kupovinu fizičkog srebra, što dodatno podiže cijene. Proizvodnja srebra ne može da prati potražnju, što dodatno povećava cijenu ovog metala.

Osim srebra, rat u Perzijskom zalivu prijeti i nestašicom aluminija, koji je ključan za mnoge industrije, uključujući građevinarstvo i automobilski sektor. Zatvaranje pogona od strane proizvođača aluminija u tom regionu može dovesti do povećanja troškova širom svijeta.

Sukob na Bliskom istoku već je doveo do rasta cijena umjetnih gnojiva, što će rezultirati višim cijenama hrane. Procjene govore da će trošak po hektaru žitarica biti skuplji za 100 do 150 eura nego lani.

Domaći tovljači junadi strahuju zbog gubitka izvoza u Libanon, gdje arapski svijet predstavlja značajno tržište za hrvatsku junetinu. Posljednji brod s hrvatskom junadi otplovio je prije nepunih mjesec dana, a nova isporuka zapečena je u Turskoj.

Prema podacima, regija Bliskog istoka je jedna od rijetkih s kojom ostvarujemo suficit u robnoj razmjeni, osim s Iranom i Saudijskom Arabijom. Dok Libanonci čekaju hrvatsku junad, Europska komisija predlaže humanitarne koridore za brodove s naftom kako bi se spriječila kriza sa snabdijevanjem.