Novi talas poskupljenja u Crnoj Gori: Cijene će dodatno rasti

Građani Crne Gore već osjećaju rast cijena goriva, ali ono što slijedi moglo bi biti mnogo ozbiljnije. Globalni poremećaji na tržištu nafte, uzrokovani ratom i blokadama ključnih transportnih ruta, pokrenuli su lančanu reakciju koja se ne završava na pumpama – već tek počinje.

A već narednog ponedjeljka slijedi novo usklađivanje cijena goriva u Crnoj Gori, uz očekivano dodatno poskupljenje od oko +0,20 eura po litru, što je još veći skok nego prethodni. To praktično znači da će se novi talas inflacije preliti direktno na svakodnevni život.

Hrana – prvi i najosjetljiviji udar

Prve promjene već su vidljive u prodavnicama, ali tek dolaze u punom intenzitetu. Cijene svježih namirnica – mlijeka, mesa, voća, povrća i ribe – najbrže reaguju na rast cijena goriva. Razlog je jednostavan: sve što stiže na police marketa dolazi kamionima, brodovima ili avionima, a svi oni troše gorivo koje je sada znatno skuplje.

Crna Gora je u velikoj mjeri uvozno zavisna kada je riječ o hrani, što dodatno pojačava efekat. Svako povećanje transportnih troškova direktno se preliva na krajnju cijenu. Dodatni problem je i rast cijena đubriva na globalnom tržištu, što znači da bi u narednim mjesecima moglo doći do još većeg poskupljenja hrane – čak i onih proizvoda koji se proizvode u regionu.

Građevinski materijali i nekretnine – tihi rast

Dok se pažnja javnosti fokusira na gorivo i hranu, drugi talas poskupljenja dolazi tiše – kroz građevinski sektor. Nafta je ključna sirovina za proizvodnju plastike, hemikalija i brojnih industrijskih materijala, dok su aluminijum i drugi metali već pod pritiskom rasta cijena na globalnom tržištu.

To znači da gradnja postaje skuplja. A kada gradnja poskupi – poskupljuju i stanovi. Za tržište poput crnogorskog, gdje su cijene nekretnina već na rekordnim visinama, to može značiti dodatni rast koji će kupcima još više otežati pristup stanovima.

Energija – indirektni pritisak na račune

Iako Crna Gora proizvodi dio električne energije, povezana je sa evropskim tržištem koje je pod snažnim pritiskom rasta cijena gasa. U takvom okruženju, rast cijena energenata u Evropi može indirektno uticati i na domaće račune – kroz veće troškove sistema, ali i kroz poskupljenje usluga i proizvoda koji koriste energiju.

Drugim riječima, čak i kada struja formalno ne poskupi, njeni efekti se osjete kroz sve ostalo.

Potrošačka roba – skrivena inflacija

Najveći, ali često najmanje vidljiv udar dolazi kroz svakodnevne proizvode. Nafta je osnova za proizvodnju plastike, ambalaže, deterdženata, kozmetike, pa čak i dijela tekstila. Kada cijena nafte raste, rastu i troškovi proizvodnje. Uz to dolaze i skuplji transport i logistika, što znači da kompanije nemaju mnogo prostora – cijene se koriguju.

To je ona “tiha inflacija” koju građani osjećaju kroz svaki odlazak u market: isti proizvodi, ali skuplji račun.

Lijekovi i tehnologija – dodatni pritisak

Globalni poremećaji u lancima snabdijevanja već utiču na farmaceutsku industriju i tehnologiju. Skuplji transport, otežane rute i rast cijena sirovina mogu dovesti do rasta cijena lijekova, skupljih medicinskih usluga i poskupljenja elektronskih uređaja. Za male ekonomije poput crnogorske, koje zavise od uvoza, ovi efekti se često osjećaju brže i snažnije nego u većim zemljama.

Šta to znači za građane?

Suština je jednostavna: Ovo nije samo energetska kriza, već početak šireg talasa poskupljenja. Prvo poskupi gorivo, potom slijedi hrana i onda sve ostalo. U isto vrijeme, plate ne prate taj tempo. To znači da realna kupovna moć građana pada, iako nominalni prihodi ostaju isti.

Ponedjeljak kao okidač novog talasa

Novo usklađivanje cijena goriva u Crnoj Gori, koje se očekuje narednog ponedjeljka, moglo bi dodatno ubrzati ovaj proces. Ako najavljeno poskupljenje od +0,20 eura po litru bude potvrđeno, efekti će se vrlo brzo preliti na cijene u prodavnicama, transportu i uslugama. Crna Gora, kao mala i uvozno zavisna ekonomija, posebno je osjetljiva na globalne šokove poput ovog. Zato je realno očekivati da će naredni mjeseci donijeti skuplju svakodnevnicu, veći pritisak na kućne budžete i novi talas inflacije koji se ne završava na pumpama.

Ono što danas gledamo na benzinskim stanicama – tek je početak.