Ko plaća rast cijena goriva?

Upravo ste osjetili efekat porasta cijene barela nafte ako ste u posljednjih nekoliko dana sipali gorivo na pumpama u državama Zapadnog Balkana. Ko će zapravo platiti tu cijenu zavisi od mjera koje je svaka država uvela, piše Radio Slobodna Evropa (RSE). Ekonomisti naglašavaju da, kada cijena jednom poraste, ona se neće vratiti na staro.

Poremećen promet tankera kroz Hormuški tjesnac, sukobi na Bliskom Istoku, izraelsko-američki napad na Iran i iranska odmazda značajno su uticali na rast cijene nafte na svjetskim tržištima. Nakon izbora novog vrhovnog lidera Irana, cijena je skočila na 120 dolara po barelu, najviše od početka rata u Ukrajini 2022. godine. Ekonomista Branislav Jovanović iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije objašnjava da će trajanje rata značajno uticati na tržišta.

Nakon inicijalnog rasta, cijena nafte na svjetskim tržištima prvo je počela da pada. Stručnjaci su naveli da su tome doprinijeli i komentari američkog predsjednika Donalda Trampa o blizini kraja rata, kao i najava G7 da će preduzeti mjere za podršku globalnom snabdijevanju. Ipak, barel nafte tipa Brent ponovo je porastao na više od 100 dolara.

Jovanović ističe da vlade u regionu moraju biti na oprezu, jer inflacija jednom pokrenuta ne staje. Cijene goriva u Crnoj Gori su fiksirane do 23. marta, gdje će Eurosuper 95 koštati 1,47 eura, a Eurodizel 1,50 eura. U Hrvatskoj je uredba o najvišoj cijeni goriva također uvedena, dok su u Srbiji cijene ograničene na 1,73 eura za Eurodizel i 1,57 eura za Europremium 95.

Mjere ograničavanja cijena se smatraju efikasnim. Jovanović upozorava da, ukoliko cijena goriva na domaćem tržištu poraste zbog rasta cijene nafte, to će dovesti do poskupljenja drugih proizvoda. Takođe, predlaže da se zamrznu i druge cijene, poput hrane, kako bi se spriječile posljedice inflacije.

U Bosni i Hercegovini, dok su na snazi mjere ograničavanja marži na naftne derivate, cijene goriva na pumpama variraju, a cijene dizela su porasle za 25 centi po litru. Federalni ministar trgovine Amir Hasičević navodi da je ograničenje marže važan mehanizam zaštite potrošača, dok Jovanović smatra da to nije dovoljno.

Na Kosovu su takođe uvedene mjere ograničavanja marže. U Srbiji, predsjednik Aleksandar Vučić je najavio rezerve nafte za 90 dana, dok Crna Gora ima zalihe za dva mjeseca.

Preporuke ekonomista uključuju liberalizaciju cijena goriva, što bi moglo omogućiti naftnim kompanijama da profitiraju od trenutne situacije. Jovanović naglašava da mjere ograničavanja cijena moraju biti preduzete pravovremeno kako bi se izbjegle velike posljedice po potrošače.