Naftna kriza i mi: Obećanja bez rezerve

Privatne kompanije su ispunile svoju zakonsku obavezu formiranja rezervi goriva, dok država, odnosno Uprava za ugljovodonike, nije nabavila ni litar, čime se gubi 60 odsto propisanih rezervi. Nakon višednevnog juriša na benzinske pumpe, situacija se stabilizovala, a tome su doprinijele nove cijene goriva koje su na snazi od utorka u ponoć.

Benzin je skuplji za sedam, a dizel za 16 centi po litru. Prema podacima, maloprodajna cijena eurodizela mogla bi da skoči za 25 centi, a benzina za 17 centi po litru, ukoliko se ne skrate rokovi za korekciju cijena. Draško Striković, sekretar Udruženja naftnih kompanija, upozorava na opasnost od nestašica ukoliko se ne promijeni model formiranja cijena goriva.

U proteklom periodu, više od 20 odsto pumpi ostalo je bez jednog od naftnih derivata, a trenutne cijene goriva se drastično mijenjaju na svjetskim berzama. Uprava za ugljovodonike je poništila javnu nabavku eurodizela namijenjenog za formiranje državnih rezervi, jer dramatičan porast cijena na tržištu Mediterana smanjuje količinu naftnih derivata koji se mogu kupiti za predviđenu procijenjenu vrijednost.

Vlada očekuje da vlasnici benzinskih pumpi kupuju skuplje i prodaju jeftinije, a razlika između nabavnih i maloprodajnih cijena dizela i dalje ostaje visoka. Crna Gora mora imati rezerve goriva za oko 90 dana prosječne potrošnje, što iznosi 90-120 hiljada m³, ali država se suočava sa problemom skladištenja.

Ministarstvo energetike i rudarstva tvrdi da su tvrdnje o nepostojanju rezervi goriva netačne, navodeći da Crna Gora ima formirane obavezne rezerve u količini od 44.260 metričkih tona. Ipak, privatne kompanije su ispunile samo 40 odsto ukupne zakonske obaveze, dok država nema rezervi. U odnosu na ranije cijene, Crna Gora još nije dosegla rekordne cijene goriva iz 2022. godine, kada su cijene dostigle 1,8 eura za benzin i 1,78 eura za dizel.

Aktuelne cijene goriva su 1,5 eura, a država prihoduje značajne iznose od akciza i PDV-a, pri čemu su ukupni državni nameti na gorivo veći nego u Crnoj Gori nego u drugim zemljama regiona. Prodavci goriva imaju najmanju zaradu po litru, što može dovesti do gubitaka i nestašica na tržištu, dok je izazov za Vladu da balansira između budžetskih prihoda i zaštite potrošača od rasta cijena.