Val poskupljenja u BiH: Cijene goriva rastu

Cijene goriva u Bosni i Hercegovini mogle bi narednih dana značajno porasti zbog novih poremećaja na globalnom tržištu nafte nakon napada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Izraela na Iran. Prema informacijama iz energetskog sektora, nabavna cijena dizela u uvozu već je dostigla oko 2,95 KM po litri, što bi moglo dovesti do rasta maloprodajne cijene i do približno 3,30 KM po litri na benzinskim pumpama širom zemlje.

Takav scenarij približio bi Bosnu i Hercegovinu rekordnim cijenama goriva zabilježenim 2022. godine, kada su nakon početka ruske agresije na Ukrajinu pojedini derivati koštali i do 3,50 KM po litri. Međutim, ekonomski analitičari upozoravaju da bi današnji 'udar' na građane mogao biti još teži, s obzirom na to da su u međuvremenu značajno porasle cijene hrane, usluga i drugih osnovnih životnih troškova.

Bosna i Hercegovina posebno je osjetljiva na ovakve poremećaje jer je životni standard i dalje znatno niži od evropskog prosjeka. Procjene pokazuju da je prosječni životni standard u BiH na oko 40 posto nivoa Evropske unije, dok prosječna plata od približno 1.633 KM teško pokriva rastuće troškove života. U takvim okolnostima, rast cijena goriva gotovo uvijek izaziva lančano poskupljenje robe i usluga.

Jedna od najčešće spominjanih mjera je privremeno zamrzavanje ili smanjenje trošarina na naftne derivate, koje trenutno iznose 0,30 KM po litri za dizel, te između 0,35 i 0,40 KM za benzin. U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine već je pokrenuta inicijativa koja bi omogućila bržu reakciju vlasti u kriznim situacijama.

Zastupnik u Predstavničkom domu Saša Magazinović najavio je da će se 16. marta zastupnici izjasniti o prijedlogu zakona koji bi Vijeću ministara Bosne i Hercegovine omogućio privremeno smanjenje ili potpuno ukidanje trošarina na naftne prerađevine u slučaju poremećaja na tržištu. Predložene izmjene predviđaju da takva odluka može važiti najviše šest mjeseci u toku jedne kalendarske godine.

U praksi bi to značilo da bi smanjenje ili ukidanje trošarina direktno uticalo na pad krajnje cijene goriva, jer se na trošarine dodatno obračunava i PDV. Prema procjenama, to bi u pojedinim slučajevima moglo sniziti cijenu goriva za više od 50 feninga po litri. Iako bi takva mjera privremeno smanjila prihode državnog budžeta, ekonomski stručnjaci smatraju da je riječ o opravdanoj intervenciji u izvanrednim okolnostima. Upozoravaju da nekontrolisani rast cijena goriva gotovo uvijek vodi novom talasu inflacije i dodatnom padu životnog standarda, što dugoročno može imati znatno teže posljedice po ekonomiju od privremenog smanjenja budžetskih prihoda.