Cijena nafte i efekti sukoba na Bliskom istoku

Izvori Analitika navode da bi eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla značajno poskupiti eurodizel i druge derivate, što bi predstavljalo ogroman izazov za pripremu i realizaciju poljoprivredne sezone u Crnoj Gori i doprinos rastu BDP-a, koji je planiran na 3,2% ove godine.

Ratni sukobi uslovljavaju otežano snabdijevanje naftom i prekide isporuka u našem regionu. Ovakva situacija podstiče rast cijena energenata na globalnom nivou, a u narednim sedmicama očekuje se odraz na maloprodajne cijene goriva u Crnoj Gori koje se mijenjaju svako 14 dana.

S obzirom da se nafta kupuje u dolarima, a Crna Gora troši u eurima, slabiji euro dodatno poskupljuje svaki litar goriva. Stabilnost snabdijevanja zavisi direktno od Ministarstva energetike i rudarstva, a strateške rezerve i akcizna politika su ključne teme za održavanje stabilnosti tržišta. Procjenjuje se da su zalihe energenata u Crnoj Gori obezbijeđene za 30 dana nesmetanog snabdijevanja potrošača.

Skok cijena nafte i derivata povećava troškove transporta svih roba, što može dovesti do poskupljenja života, a rast cijena posebno pogađa prehrambene proizvode koje građani svakodnevno konzumiraju.

Vlada Crne Gore mogla bi da koristi Zakon o akcizama i sprovede smanjenje akciza na gorivo do 50% u slučaju drastičnih skokova cijena naftnih derivata, kako bi ublažila poskupljenje. Maksimalno smanjenje bi, po procjenama, dovelo do budžetske rupe od 7 do 9 miliona eura mjesečno, stoga je oprez neophodan. U slučaju da država ne interveniše, postoji rizik od lančanog rasta cijena i veće inflacije nego što je planirano.

Inflacija ove godine procijenjena je na oko 3%, a energetski poremećaji imaju snažan inflatorni efekat jer troškovi energenata i transporta preliju na cijene robe i usluga. ECB može podići kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju izazvanu energetskim šokom, što znači skuplje kredite za domaćinstva i privredu. Turizam, jedna od ključnih grana Crne Gore, veoma je osjetljiv na geopolitička dešavanja, ali zemlja ima šansu da se pozicionira kao sigurna turistička oaza evropskim posjetiocima.

Crna Gora se ove godine svrstala među top destinacije, ali rat na Bliskom istoku može uticati na posjete turista sa daljih destinacija. Skuplje avionsko gorivo povećava cijene avionskih karata i utiče na low-cost kompanije koje su ključne za crnogorski turizam. Poskupljenje goriva utiča i na autobuske prevoznike te na dostavu hrane, gdje bi mogle biti uvedene energetske nadoknade.

Vlada treba da pažljivo prati dešavanja u ratnom području i da, ako bude potrebno, primijeni mjere za zaštitu životnog standarda građana i privredne aktivnosti. Zakon o akcizama ostaje ključan mehanizam za eventualno djelovanje države u ovom sektoru.