Broj zaposlenih u Crnoj Gori porastao za 26.000

Prema podacima Zavoda za statistiku, broj zaposlenih u Crnoj Gori u prošloj godini veći je za oko 26.000 u poređenju sa 2023. godinom. U 2023. bilo je 244.000 zaposlenih, a lani je broj prešao 270.000. Rast je zabilježen u brojnim djelatnostima, uključujući poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, vađenje rude i kamena, prerađivačku industriju, snabdijevanje električnom energijom, snabdijevanje vodom, građevinarstvo, trgovinu, saobraćaj i skladištenje, te usluge smještaja i ishrane, finansijsku djelatnost i poslovanje s nekretninama.

Povećan broj zaposlenih evidentiran je i u državnoj upravi, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj zaštiti, umjetnosti, zabavi i rekreaciji. Analitičari ukazuju na značajan rast u javnoj upravi, uz ocjenu da je Vlada Crne Gore i dalje najglomaznija s velikim brojem savjetnika i zaposlenih. Povećao se i broj zaposlenih i u lokalnim upravama.

Kada se posmatra period od 2019. do kraja 2024. godine, broj zaposlenih u javnoj upravi povećan je za 5.387, sa 48.889 u 2019. na 54.276 na kraju 2024. U 2019. godini broj zaposlenih je iznosio 48.889, a na kraju 2024. godine 54.276. Najveći rast zabilježen je 2023. godine, kada je broj zaposlenih u javnoj upravi povećan za 2.070. U 2020. godini broj zaposlenih na centralnom i lokalnom nivou bio je veći za 1.197, godinu kasnije za 1.370, a 2022. godine za 610. U 2024. godini broj zaposlenih porastao je za 150, dok je broj na lokalnom nivou smanjen za 380. Na centralnom nivou, broj zaposlenih u 2024. godini bio je veći za oko 530.

U 2024. godini bilo je ukupno 54.276 zaposlenih u državnoj upravi, od čega 47.284 na centralnom nivou. U 38 javnih preduzeća na državnom nivou bilo je prosječno 13.611 zaposlenih. Analiza Akcije za socijalnu pravdu (ASP) zasnovana na zvaničnim evidencijama ukazuje da je ukupni broj zaposlenih na centralnom nivou, uključujući i javna preduzeća, najmanje 61.332 na početku 2024. godine. Ministarstvo javne uprave naglašava da se ne prikazuje odvojena evidencija o zaposlenima u privrednim društvima u većinskom državnom vlasništvu, dok ASP navodi da registar državnih organa i institucija ne obuhvata jasno svu privrednu imovinu u državnom vlasništvu. Registar državnih organa i institucija sadrži 52 javna preduzeća, ali uključuje i kćerke kompanija i subjekte lokalnih samouprava.

Izvorna analiza ukazuje na značajno povećanje broja uposlenih u pojedinačnim subjektima: Elektroprivreda Crne Gore (sa kćerkama) imala je krajem 2024. 4.680 zaposlenih, Pošta Crne Gore 1.244, Aerodromi Crne Gore 998, Željeznička infrastruktura 814, Podgoričke Plantaže 634, Luka Bar 452, Tu Montenegro 167, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom 200, Javno preduzeće za nacionalne parkove 346, Monteput 309 i Radio-televizija Crne Gore 740 zaposlenih. U isto vrijeme, broj zaposlenih u javnom servisu Radio-televizija Crne Gore iznosio je 740, što je manje nego u prethodnom periodu. Neki od povećanja su rezultat restrukturiranja i projektnih zapošljavanja, ali se ukazuje na širu sliku rasta zaposlenosti u državnom sektoru.

Autori zaključuju da je pravi broj zaposlenih teško utvrditi zbog brojnih oblika zapošljavanja kroz ugovore o djelu, privremene i povremene poslove te angažmana preko agencija za zapošljavanje, ali ukazuju na značajan trend rasta zaposlenosti na centralnom nivou i u državnim preduzećima. Zaključak analize je da broj zaposlenih raste i u javnom, ali i u privatnom sektoru, uz složene faktore koji utiču na raspodjelu radnih mjesta i strukturu zapošljavanja.