Cijena nafte i uticaj na privredu Crne Gore

Autor: Zoran Jelić, za Antenu M. Ratni sukobi na Bliskom istoku, koji su eskalirali početkom marta 2026. godine, imaju direktne i indirektne efekte na crnogorsku ekonomiju i njene sektore. Ekonomija Crne Gore je otvorena i uvozno zavisna i očekuje se da dešavanja na Bliskom istoku utiču na nekoliko ključnih segmenata privrede koji primarno utiču na rast BDP-a, koji je ove godine planiran na 3,2%.

Crnogorsko tržište energenata će osjetiti skok cijena nafte i njenih derivata već u utorak. Ratni sukobi na Bliskom istoku uslovljavaju otežano snabdijevanje naftom i prekide isporuka u našem regionu.

Ovakva situacija podstiče rast cijena energenata na globalnom nivou što će se u narednim sedmicama direktno odraziti na maloprodajne cijene goriva u Crnoj Gori, koje će se mijenjati svakih 14 dana.

Sukobi često jačaju američki dolar kao 'sigurnu valutu'. Budući da se nafta kupuje u dolarima, a u Crnoj Gori troši u eurima, slabiji euro dodatno poskupljuje svaki litar goriva.

Ovo treba naglasiti i stabilnost snabdijevanja crnogorskog tržišta koje će direktno zavisiti od Ministarstva energetike i rudarstva.

Strateške rezerve su ključna tema za određivanje stabilnosti tržišta, kao i akcizna politika. Procjenjuje se da su zalihe energenata u Crnoj Gori obezbijeđene za 30 dana nesmetanog snabdijevanja potrošača.

Skok cijena nafte i njenih derivata povećaće troškove transporta robe svih vrsta, što će dovesti do njihovog poskupljenja, a prije svega životnih namirnica.

Ukoliko se ratni sukobi produže moglo bi doći do opšteg rasta cijena koji bi dodatno opteretio budžet građana Crne Gore, a naročito onih koji su u zoni siromaštva.

Dakle, postoji veliki rizik da će doći do povećanja stope inflacije naročito 'uvozne'.

Inflacija u ovoj godini planirana je na nivou od 3%.

'Energetski poremećaji' gotovo uvijek imaju snažni inflatorni efekat jer se troškovi energenata i veće cijene transporta brzo prelivaju na cijene robe i usluga, dovodeći do njihovog povećanja.

Takođe i najavljeno korigovanje cijena električne energije dodatno komplikuje situaciju na tržištu koja će sigurno uticati na porast troškova privrede i stanovništva.

Crna Gora koristi euro pa se monetarna politika Evropske Centralne Banke direktno preslikava na domaće finansijsko tržište. Može se očekivati da ECB podigne kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju u Euro zoni izazvanu 'energetskim šokom'.

To automatski znači i skuplje kredite za crnogorska domaćinstva kao i privredu i samu državu.

Turizam, koji je jedna od strateških grana razvoja Crne Gore i dominantno utiče na rast BDP, veoma je osjetljiv na geopolitička dešavanja. Stabilnost turističke privrede zavisi od geopolitičke sigurnosti i kupovne moći turista koji posjećuju Crnu Goru.

Naša zemlja je u 2026. godini svrstana u 'top' destinacije ali rat na Bliskom istoku utičaće na turiste sa dalekih destinacija.

Međutim, Crna Gora ima šansu da se pozicionira kao sigurna 'turistička oaza' za evropske turiste koji će sigurno izbjegavati destinacije bliže kriznom žarištu poput Mediterana, Kipra, Turske i sl.

Očekivati je da će skuplje avionsko gorivo povećati cijene avio karata, što direktno pogađa low-cost avio kompanije koje su ključne za crnogorski turizam.

Poskupljenje goriva uticaće na autobuske prevoznike koji već najavljuju korekciju cijene karata kako bi pokrili veće troškove dizela.

Takođe povećanje cijena goriva uticaće na rast troškova dostave i logistike.

Kurirske službe i dostava hrane koja je u ekspanziji u Crnoj Gori moraće korigovati cijene u vidu 'energetske nadoknade'.

Ukoliko dođe do eskalacije sukoba na Bliskom istoku očekuje se da bi eurodizel mogao značajno poskupiti što bi bio ogroman izazov za pripremu i realizaciju poljoprivredne sezone u Crnoj Gori, a samim tim i njen doprinos rastu BDP.

Takođe postoji rizik da će doći do smanjenja proizvodnje uz povećanje cijena domaćih poljoprivrednih proizvoda.

Vlada Crne Gore trebalo bi da sa oprezom prati dešavanja u ratnom području.

Ona ima zakonsko ovlašćenje (Zakon o akcizama) da realizuje smanjenje akciza na gorivo do iznosa od 50% u slučaju drastičnih skokova cijena naftnih derivata u Crnoj Gori.

Smanjenje akciza moglo bi ublažiti poskupljenje goriva za 10 do 19 centi po litru, zavisno od procenta umanjenja akcize.

Maksimalno umanjenje akciza od 50% dovelo bi do 'budžetske rupe' koja bi na mjesečnom nivou iznosila od 7 do 9 miliona eura, što iziskuje oprez, zbog već postojećeg budžetskog deficita.

Kao što znamo, akcize na gorivo su jedan od najstabilnijih prihoda budžeta pa je malo vjerovatno očekivati maksimalno smanjenje akciza na duži period.

Ukoliko država ne interveniše, dolazimo u situaciju lančanog rasta cijena proizvoda i usluga, što će dovesti do rasta inflacije u mnogo većem iznosu nego što je planirano.

Zato Vlada mora preventivno djelovati kako bi zaštitila životni standard građana i podsticala privrednu aktivnost.

Međutim, velika je vjerovatnoća da će i ovaj put Vlada prebaciti teret krize na građane kroz skuplji život i dodatni pad životnog standarda.

Autor: Zoran Jelić, za Antenu M.