Snažna promjena cijena nafte u svijetu

Tržišta nafte tokom tekuće sedmice bi se mogla suočiti s većim oscilacijama cijena, budući da je i dalje nejasno koliki će uticaj američki i izraelski udari imati na snabdijevanje naftom s Bliskog istoka.

Scenariji, razrađeni prije najnovijeg sukoba s Iranom, predviđali su kratak skok cijena koji bi se brzo povukao ako napadi ne bi pogodili naftni transport i infrastrukturu poput iranskih naftovoda i terminala na ostrvu Kharg.

Međutim, do većeg i dugotrajnijeg rasta cijena došlo bi ako bi infrastruktura ili isporuke bile prekinute, primjerice zbog poremećaja tankerskog saobraćaja kroz Hormuški moreuz. To je upravo ono što je Iran uradio – zatvorio moreuz.

Izvoznici s Bliskog istoka kao što su Saudijska Arabija, Irak i Ujedinjeni Arapski Emirati većinu svog izvoza šalju upravo tim pravcem. Analitičari smatraju da Iran nema motiv da pokuša zatvoriti moreuz, jer bi time presjekao i vlastiti izvoz i naštetio svom jedinom velikom kupcu, Kini.

Kroz ovaj moreuz se izvozi 20 posto svjetske nafte. Navodno je Iranska revolucionarna garda putem radio signala poslala poruku plovilima da niko ne smije proći kroz moreuz.

Iran izvozi oko 1,6 miliona barela nafte dnevno, a većina odlazi u Kinu, gdje privatne rafinerije manje mare za američke sankcije koje Teheranu onemogućavaju prodaju nafte na drugim tržištima. Ako bi taj izvoz bio poremećen, kineski kupci bi naftu potražili na drugim mjestima na globalnom tržištu, što bi dodatno moglo pogurati cijene naviše.

Širi rat u kojem bi Iran remetio tankerski saobraćaj mogao bi gurnuti cijenu sirove nafte iznad 90 dolara po barelu i podići cijene benzina u SAD-u “znatno iznad” tri dolara po galonu, navodi se u još jednom predratnom scenariju koji je izradio Clayton Seigle iz Centra za strateške i međunarodne studije. Prosječna cijena benzina u SAD-u prošle sedmice iznosila je 2,98 dolara po galonu, prema podacima američkog autokluba AAA.