Malo građana u Crnoj Gori štiti imovinu i život

Procenat građana Crne Gore koji posjeduje životno osiguranje, kao i osiguranje stambenih objekata i poljoprivrednih imanja od prirodnih nepogoda i nesreća, izuzetno je nizak, mnogo manji nego u zemljama Evropske unije, saopštili su iz Nacionalnog biroa osiguravača i Agencije za nadzor osiguranja. Oni najavljuju pokretanje akcija edukacije građana kako bi se povećala svijest o značaju osiguranja.

Prema njihovim podacima, neki oblik životnog osiguranja ima 21,3% građana Crne Gore. Od požara je osigurano 10,15% stambenih objekata, od zemljotresa 1,41%, a od poplava 1,8%. Takođe, od poplava je osigurano 1,14% poljoprivrednih imanja, od oluja 1,14%, a od grada tek 0,004%. Od ukupno naplaćenih premija svih osiguranja, 34,5% odnosi se na obavezno osiguranje od autoodgovornosti, dok na sva životna osiguranja dolazi 18,9%.

U 2024. godini, sva neživotna osiguranja (imovine i slično) činila su 4,3% ukupne premije, dok su u Švedskoj ta cifra iznosila 29%, a u Njemačkoj i Poljskoj po 21%. Izvršni direktor Nacionalnog biroa osiguravača Crne Gore, Boris Šaban, kazao je da svega oko 10% građana ima neku vrstu osiguranja za imovinu. “Nažalost, to je problem ne samo kod nas, već i u regionu. Čak i Hrvatska, koja je članica EU, nema veliki procenat osiguranja u imovini fizičkih lica. Razlozi su nedovoljna informisanost i očekivanja da će država ili zajednica pokriti štetu nastalu usljed požara, poplava ili zemljotresa”, rekao je Šaban.

Štetu od prošlogodišnjih požara, prema procjenama državne komisije, iznosi dva miliona eura, a država je oštećenima pomogla sa oko 350 hiljada eura, što predstavlja samo 15% procijenjene štete. Država nema obavezu da obešteti pogođene, već samo da im pomogne. Sistemskim zakonima je uređeno da se takva šteta nadoknađuje od osiguravajućih kuća u skladu sa uplaćenom premijom, ali veoma mali broj građana to čini. “Jedno od mogućih rješenja za unapređenje je uvođenje obaveznosti osiguranja, što bi povećalo obuhvat osiguranja i obezbijedilo pokriće za građane”, kazao je Šaban.

Iz Agencije za nadzor osiguranja su istakli da se simbolično povećava broj građana koji imaju neki oblik životnog osiguranja. U 2022. godini, osiguranje je imalo 120.877 građana, dok je taj broj u 2023. godini porastao na 124.696, a za 2024. godinu iznosi 132.872. U tom periodu, procenat osiguranih se povećao sa 19,4% na 21,3%. “Agencija kontinuirano sprovodi programe finansijske edukacije kako bi osnažila svijest građana o značaju osiguranja”, naveli su iz Agencije.

Statistički podaci ukazuju da država ne osigurava svoju imovinu u značajno većem procentu od građana. Od zemljotresa je osigurano 1,41% stambenih objekata u privatnom vlasništvu, dok je procenat osiguranja građevinskih objekata u svojini države 1,61%. Takođe, od poplava je osigurano 1,8% privatnih stambenih objekata, a 1,53% objekata u državnom vlasništvu. Građani češće osiguravaju motorna vozila od elementarnih nepogoda nego poljoprivredna imanja, sa 6,92% osiguranih motornih vozila u odnosu na 1,14% poljoprivrednih gazdinstava. Broj osiguranja imovine od požara i drugih opasnosti je u blagom porastu, sa 36.850 u 2022. na 40.645 u 2024. godini.

Nacionalni biro osiguravača ukazuje na nizak nivo osiguranja u poljoprivredi, uprkos subvencijama države od 60% premije, a u nerazvijenim opštinama sa dodatnih 20%. Crnogorske osiguravajuće kuće nude osiguranja stoke, usjeva i plodova. “I pored podsticaja, mnogi poljoprivrednici se žale na visoke troškove osiguranja i komplicirane uslove”, rekao je Šaban. On je najavio inicijativu za rješavanje ovog problema u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede. “Nadam se da ćemo tokom 2026. godine intenzivnije raditi na ovom pitanju, jer nedostatak osiguranja u poljoprivredi direktno stvara troškove za državu”, kazao je Šaban.