Cijene nekretnina rastu u Crnoj Gori

Prema trenutnim cijenama, mali stan od 40 kvadrata košta 103 hiljade eura. Ako se uzme na kredit na maksimalnih 30 godina, mjesečna rata bi iznosila 552 eura, što je više od polovine prosječne zarade.

Prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji, u komercijalnoj prodaji, u drugom kvartalu ove godine (april - jun) iznosila je 2.557 eura, što je za 112 eura više u odnosu na prvi kvartal, a za oko 350 eura više nego u istom periodu prošle godine. Prosječan kvadrat u glavnom gradu sada je 2.510 eura, što je za 115 eura više nego u prvom kvartalu, a za 400 eura više nego u istom kvartalu prošle godine.

Ove informacije dolaze iz podataka o cijeni stanova u novogradnji za drugi kvartal ove godine, koje je objavio Monstat. Cijena kvadrata stana sada je više nego duplo veća u odnosu na drugi kvartal 2021. godine, kada je prosječna cijena na nivou Crne Gore bila 1.224 eura, a u Podgorici 1.238 eura.

U periodu od 2019. do 2024. prosječna cijena kvadrata povećana je za oko 600 eura, a zatim je u samo dvije godine povećana za oko 750 eura.

Prema riječima stručnjaka, cijene nekretnina diktiraju stranci koji su najčešći kupci, ali se u posljednje dvije godine povećao broj domaćih građana koji stambeno pitanje rješavaju uz pomoć kredita. "Rast cijena nekretnina malo usporava, jer su u posljednje dvije godine za jedan kvartal rasle i po 10 do 15 odsto, a sada je taj rast na nivou od pet odsto. Cijene će i dalje diktirati tržište, odnosno dok ima kupaca kojima one nisu visoke, one će rasti. Do kada će se to dešavati je pitanje od milion dolara", kazao je sagovornik za "Vijesti".

Prema trenutnim cijenama, mali stan od 40 kvadrata košta 103 hiljade eura. Ukoliko bi se uzela stambena kreditna obaveza na period od 30 godina, mjesečna rata bi iznosila 552 eura, a ukupna suma koju bi banci vratili bi iznosila 198.830 eura. Kako maksimalni iznos rate može biti do polovine neto zarade, građanin bi trebao imati neto zaradu od minimalno 1.104 eura. Prosječna neto zarada za jun iznosi 1.036 eura, što znači da bi maksimalni iznos rate za onoga ko prima prosječnu zaradu bio 518 eura.

Osobe koje primaju prosječnu platu morale bi imati učešće od najmanje 8.000 eura da bi mogle kupiti stan od 40 kvadrata uz kredit od 95.000 eura, pri čemu bi plaćali polovinu plate narednih 30 godina. Ako bi neko s prosječnom platom želio da otplati stan za 20 godina, morao bi imati učešće od 30.000 eura, a mjesečna rata bi iznosila 482 eura.

Podaci Poreske uprave pokazuju da oko dvije trećine zaposlenih ima zarade koje su niže od prosječne, što znači da bi oni morali imati mnogo veće učešće da bi kupili čak i ovako mali stan na 30 godina. Na primjer, neko ko ima platu od 800 eura bi morao imati učešće od 30.000 eura da bi mogao uzeti kredit od 73.000 na 30 godina sa ratom od 392 eura. Ukoliko bi neko sa platom od 800 eura želio da otplati stan za 20 godina, morao bi imati učešće od 45.000 eura, a mjesečna rata za preostali iznos kredita od 58.000 eura iznosila bi mu 383 eura.

Prema podacima Centralne banke, u prvih šest mjeseci ove godine odobreni su stambeni krediti vrijedni 124 miliona eura, dok je u istom periodu prošle godine ta suma bila 109 miliona eura. Prosječna efektivna kamatna stopa za stambene kredite u junu iznosila je 5,07 odsto, dok je u istom mjesecu prošle godine bila 5,06 odsto, što ukazuje na to da nije došlo do značajnije promjene.

Iz platnog bilansa Centralne banke se može vidjeti da su stranci u prvih šest mjeseci ove godine kupili nekretnine u iznosu od 237 miliona eura, što je duplo više u odnosu na ukupan iznos odobrenih stambenih kredita za isti period. U cijeloj prošloj godini stranci su u Crnoj Gori kupili nekretnine za 497 miliona eura.

Najviše nekretnina kupuju turski državljani, koji su za ovih šest mjeseci potrošili 27 miliona eura, a slijede Kiprani sa 13,3 miliona. Kupci iz Ujedinjenih Arapskih Emirata su potrošili 12,1 miliona, iz Kine 11,9 miliona eura, iz Sjedinjenih Američkih Država 7,8 miliona, iz Srbije 6,7 miliona, iz Njemačke 6,6 miliona, iz Švajcarske 6 miliona, iz Bugarske 5,3 miliona, iz Rusije 4,1 milion, a na spisku se nalazi ukupno 56 država i teritorija.

Na listi za cijelu prošlu godinu, najčešći kupci nekretnina bili su državljani Srbije za 91 milion eura, zatim Turske za 54 miliona, Njemačke i SAD-a po 44,5 miliona, te Švajcarske za 25 miliona. Stranci su za šest mjeseci ove godine prodali nekretnina za 72 miliona eura i taj novac iznijeli iz Crne Gore, što čini oko 30 odsto vrijednosti kupovine nekretnina od stranaca za taj period. Najviše nekretnina prodali su državljani Srbije za 20,6 miliona eura, zatim Rusi za 6,5 miliona, Turci za 5,4 miliona, Njemci za 5,1 miliona, državljani SAD-a za 4,5 miliona, te Hrvati za 3,4 miliona.