Benzin od utorka poskupljuje dva, a dizel četiri centa

Ako i u ponedjeljak stanje na međunarodnim berzama bude nalik današnjem, benzin bi od utorka mogao da poskupi još dva, a dizel četiri centa. Uprkos tome što je stanje javnih finansija stabilnije nego u istom prošlogodišnjem periodu, Ministarstvo finansija ne razmišlja o tome da smanji akcize na gorivo, ili makar o tome ne želi javno da govori.

Ekonomski analitičar Mirza Mulešković smatra pak da prostora za takav Vladin potez ima, a i u Evropskom savezu sigurni su da se cijene goriva mogu smanjiti makar deset centi. Evropski stručnjaci za ovu oblast upozoravaju da kriza sa energentima ne jenjava zbog situacije na Bliskom istoku, što bi moglo dovesti do još značajnijeg skoka cijena.

Od iduće sedmice bi odlazak na pumpu mogao biti još veći udar na ionako skromne novčanike crnogorskih građana. Hoće li zbog još jednog skoka cijena razmotriti smanjenje akciza, iz Ministarstva finansija ne odgovaraju, dok iz resora energetike ističu da treba zaštititi građane, ali i očuvati javne finansije.

"Država ima svoje obaveze, a iz budžeta se svakodnevno finansiraju zdravstvo, obrazovanje, socijalna davanja, infrastruktura i brojni drugi sistemi od kojih građani zavise, zbog čega svaka odluka koja utiče na budžetske prihode mora biti sagledana i kroz tu prizmu", kazali su iz Ministarstva energetike.

Za Evropski savez je prihvatljiva samo jedna perspektiva – Vlada treba zakonski da smanji akcize i tako snizi cijenu goriva deset do 15 centi. "Građani u litru dizela državi plaćaju akcizu od 44 centa i PDV na to, što je ukupno preko 53 centa. Kod bezolovnog benzina, akciza iznosi 54,9 centi i još joj na to plaćaju i PDV od 11,5 centi, što je ukupno 66 centi", rekli su iz Evropskog saveza.

Podaci Ministarstva finansija pokazuju da su javni prihodi u prvih šest mjeseci ove godine porasli 9,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine, te da je deficit javnih finansija gotovo 140 miliona eura manji od planiranog nivoa. Zato ekonomski analitičar Mirza Mulešković nema sumnje da "postoji potreba i postoji prostor, ako bi pričali iz fiskalnog dijela, da dođe do dodatnog smanjivanja akciza kako bi došlo do smanjivanja cijene goriva. Zbog čega? Zbog toga što ne treba ovo posmatrati isključivo kao nešto što plaćamo na pumpama, već ovim mjerama Vlada, to jest donosioci odluka dugoročno smanjuju mogućnost dodatne inflacije, to jest dodatnog rasta cijena", kazao je Mulešković za Televiziju Vijesti.

A prelivanje skoka cijena goriva na sve ostale proizvode i usluge posebno pogađa uvozno zavisne zemlje poput Crne Gore. "I u onom trenutku kad dođe do pada cijene goriva, ono što znamo definitivno da ostale cijene ne padaju tom brzinom. Tako da upravo ove mjere služe prvenstveno za zaštitu životnog standarda građana", rekao je Mulešković.

Nije Crna Gora jedina koja je prinuđena da se nosi sa ovim problemom, on je pogodio cijelu Evropu. "Vidimo da cijene rastu, a situacija na Bliskom istoku se ne popravlja, postoji rizik da će cijene nastaviti da rastu zato što se rafinerije koje proizvode dizel suočavaju sa većim poremećajima uslijed nastale situacije", rekla je Šarlot de Monpelje, ekonomistkinja.

"Suočeni smo sa zaista ozbiljnom krizom snabdijevanja dizelom, koja se iz dana u dan pogoršava, jer se zalihe dizela svakodnevno smanjuju. Prije ili kasnije, to će dovesti do pritiska – dodatnog skoka cijena koji bi mogao biti izuzetno značajan", kazao je Damjen Ernst, stručnjak za energetiku.

Do tada, čini se da ni građani Crne Gore, ni Evrope nemaju previše izbora. "Gorivo je kao hleb - neophodno je", kazao je jedan građanin.